Na robnim burzama se sve crveni uoči objave podataka o inflaciji i podizanju kamatnih stopa

 

I dok naši nogometaši na Svjetskom prvenstvu bilježe samo pozitivne rezultate, na robnim burzama sve se crveni te se nastavlja trend pada cijene burzovnih roba započet još početkom studenog. Kad se penješ na Everest, moraš se penjati svaki dan i postepeno dobivati visinu, inače se smrzneš i moraš se vrlo brzo spustiti. Možemo isto reći za tržišta. U bullish trendu, bullish informacije koje guraju tržišta prema gore trebaju se javljati na dnevnoj bazi. Ako one izostanu, tržišta se okreću prema dolje.

 

Sve je to ciklus, koji nekada traje jedan dan, a nekada više godina. Prosinac je i inače mjesec u kojem mnogi traderi, kompanije i fond menadžeri kalkuliraju sa svojim pozicijama, obzirom da se radi o kraju kvartala, ali i kraju godine kada mnogi od njih odlaze na višetjedne praznike na kojima najmanje što žele je pratiti kretanje burze ili razmišljati o rizicima.

 

Indeks straha VIX nakon što je u jednom trenutku pao ispod 20 (prvi puta u osam mjeseci), vratio se na 24, dok je DXY indeks snage dolara pao ispod 105, a odnos EUR/USD se pomalo ustabilio na razini iznad 1,05. Pred nama je vrlo interesantan tjedan u kojem nas čeka mnogo novih podataka koji svakako mogu utjecati na buduće kretanje burzovnih roba. Već danas nas čekaju najnoviji podaci o inflaciji u SAD, u srijedu je sastanak FED-a na kojem će se odlučivati o novom povećanju kamatnih stopa, a dan poslije isto će učiniti ECB.

 

Generalni konsenzus na tržištima je da će SAD (ali i ostatak svijeta) ući u recesiju u 2023. Pitanje je samo koliko će jaka ta recesija biti? Ono što sigurno možemo reći da neće biti jednaka u svim zemljama zapadnog svijeta te da bi ovog puta europske zemlje mogle biti te koje će izvući najdeblji kraj. U tom kontekstu, što očekivati od FED-a? Hoće li kamatne stope rasti za dodatnih 50 ili 75 baznih bodova? Na prvu, nebitna razlika, ali ipak vrlo važna koja će utjecati na optimizam sudionika na tržištima, kako robnim tako i na tržištima kapitala.

 

Tržišta su vrlo optimistična i po pitanju Kine i njihovog otvaranja (čitaj rasta potražnje) nakon dužeg perioda potiskivanja potražnje kroz politiku nulte tolerancije na covid. Od ostalog, Banka za međunarone namire (BIS) u svom izvještaju spominje da su mirovinski fondovi i ostale nebankarske financijske kompanije sakrile izvan svojih bilanci preko 80 trilijuna dolara duga u obliku FX SWAP-ova. Za pokretanje državnih digitalnih valuta potrebna je duboka kriza. Kriza koju ni izolacija ni rat nisu uspjeli izazvati. Možda propast velike banke ili mirovinskog fonda može dovesti do stvaranja potrebnog okruženja za uvođenje CBDC? Očito da više nije pitanje da ili ne, već je glavno pitanje kada?

 

Nafta Brent trenutno na razini od 75 $/bbl, dok je nafta WTI na razini 70 $/bbl. Od 7. studenog, kada je nafta Brent dosegla razinu od 97,85 $/bbl, pa do danas cijena je pala za gotovo 23 posto! Ova razina cijene nafte nije viđena još od prosinca 2021. te se nalazimo vrlo blizu prosječnim razinama cijene koje su bile u periodu nakon vrhunca pandemije pa do početka rata. Jedina (negativna) razlika za nas u Europi je bitno drugačiji trend €/$ u tom istom periodu.

 

Recesija i pad potražnje odnosno smanjenje gospodarske aktivnosti glavni su pokretači straha koji pritišće tržište prema dolje. Mala nada za sve bikove u ovom trenutku je Kina koja bi svojom aktivnošću mogla oživiti potražnju za energijom. Na strani ponude, naftovod Keystone koji povezuje naftna polja u Kanadi s američkim rafinerijama u Meksičkom zaljevu je zatvoren, što je bullish signal.

 

Postoji i strah da Rusija smanji potražnju nakon uvođenja cjenovong ograničenja, potez koji do sada nije imao većeg utjecaja na globalna tržišta. Za sada, najveću korist od svega imaju Kina i Indija kao veliki kupci ruske nafte. Cijena plina TTF trenutno je na razini od 135 €/MWh, što je dosta više od najniže razine u zadnjih 6 mjeseci ostvarene početkom studenog od 97,8 €/MWh. Vidljivo je da za razliku od nafte, kretanje cijene plina u Europi posljednjih mjesec dana ima sasvim obrnuti trend.

 

Temperature u Europi su pale, što povećava potražnju za grijanjem (ali i za električnom energijom općenito) te stvara pritisak na zalihe. Uvoz LNG plina u Europu dosegnuo je nove rekordne razine, ali i pored toga izgledi su vrlo izazovni, pogotovo ako se potražnja dodatno poveća. Opskrbu električnom energijom smanjili su ispadi infrastrukture u postrojenju Karsto i polju Oseberg u Norveškoj, generalno slabi vjetrovi u Europi što se reflektira na manju proizvodnju energije od strane vjetroelektrana te ispadi nuklearnih elektrana u Švedskoj i Francuskoj. Što se tiče ograničenja cijene plina, trenutno se u EU razmatra gornje ograničenje od 220 €/MWh.

 

Cijena bakra blizu najviših razina

 

U agri svijetu, USDA izvještaj u petak nije donio ništa novo, zbog čega je cijena žitarica i uljarica pala i na CBOT-u i na MATIF-u. Generalno, izvještaj je bio neutralan za kukuruz i soju te bearish za pšenicu. Rezultat svega, cijena pšenice na MATIF-u je na najnižim razinama u zadnjih 9 mjeseci, blago iznad 300 €/t, dok je kukuruz također pao na najniže razine od početka srpnja, ispod 290 €/t. Na CBOT-u cijena pšenice pala je na najnižu razinu u zadnjih 14 mjeseci te je trenutno ispod 7,5 $/bu (tržište je u ovom trenutku izbrisalo svu risk premiju na pšenicu koja je bila ugrađena u cijenu nakon početka rata te se sada njome na burzi trugje po nižim cijenama nego je to bilo prije početka rata), kukuruz ispod 6,5 $/bu dok je soja i dalje iznad 14,5 $/bu.

 

Na fizičkom tržištu cijene su također pod pritiskom. Najviše je to posljedica pretjeranog i neočekivanog pritiska Ukrajine pred pokrivenim tržištem. Ukrajina se boji kolapsa fronte u narednim tjednima te se žuri izvesti što više robe, snižavajući pritom cijene. U studenom je izvoz žitarica vlakom iz Ukrajine dosegnuo rekordnu razinu od 1,14 milijuna tona. Pored toga, jačanje eura penalizira konkurentnost europske robe.

 

Za Europu, konkurencija iz Crnog mora ostaje ključna, premda je izvoz iz EU i dalje snažan. Vremenske prilike i geopolitika trenutno su glavni faktori na tržištu. Pitanje je u kolikoj mjeri će najnoviji napadi u Odesi utjecati na isporuke roba putem izvoznog koridora? Izvoz pšenica iz EU na razini 14,5 milijuna tona, uvoz uljane repice 3,1 milijuna tona, dok je uvoz kukuruza 12,65 milijuna tona (značajno više od prošlogodišnjih 5,8 milijuna tona).

 

Cijena bakra prošlog je tjedna dosegla razinu od 3,9 $/lbs, što je blizu najviših razina još od lipnja, a sve zbog zabrinutosti tržišta oko nedostatka bakra te očekivanja u rast industrijske potražnje u Kini. Uz već poznatu manju proizvodnju u Južnoj Americi, te upozorenje velikog trgovca Trafigure oko trenutnih zaliha, najnovija procjena Glencorea kaže da će nedostajati i do 50 milijuna tona u 2023. Sve skupa, vrlo bullish signali koji bi vrlo lako mogli pogurati tržište ponovno na razine iznad 4,5 $/lbs.