Na svjetskim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta pala i prošloga tjedna, drugoga zaredom, jer ulagače zabrinjavaju problemi američkih banaka i jer bi FED uskoro mogao završiti ciklus povećanja kamatnih stopa.
Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošloga tjedna 0,7 posto, na 103,11 bodova. Pritom je dolar prema europskoj valuti oslabio 0,8 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0760 dolara. Tečaj dolara prema japanskoj valuti pao je, pak, 0,9 posto, na 130,70 jena.
Dolar je početkom tjedna bio pod snažnim pritiskom jer su ulagači i dalje zabrinuti zbog propasti dviju američkih banaka, Silicon Valley (SVB) i Signature, i problema u nekoliko drugih regionalnih i lokalnih banaka. To podržava strahovanja od izbijanja nove bankarske krize, slične onoj iz 2008. godine.
No, krajem tjedna dolar je nadoknadio dio gubitaka jer ulagače zabrinjavaju i slabosti u europskom bankarskom sektoru. Nakon spašavanja Credit Suissea, ulagači su sumnjičavi prema banci UBS, koja je preuzela Credit Suisse, a pod pritiskom se našla i najveća njemačka, Deutsche banka.
- Godinama je uobičajeno da se ulagači, kada se pojave problemi koji izgledaju duboko ukorijenjeni, okreću dolaru i vjerujem da se to dogodilo krajem prošloga tjedna - kaže Joseph Trevisani, analitičar u tvrtki FXStreet.com.
U fokusu ulagača bila je prošloga tjedna i sjednica američke središnje banke. Kao što se očekivalo, čelnici Feda odlučili su povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, u raspon od 4,75 do 5 posto. To je već deveto povećanje kamata od kada je u ožujku prošle godine Fed počeo zaoštravati monetarnu politiku, no tempo povećanja je usporen.
U priopćenju središnje banke signalizira se da je zbog problema u nekim bankama moguća stanka u povećanju kamata, ali da će zbog visoke inflacije vjerojatno trebati dodatno prilagoditi monetarnu politiku. Premda je Fed ostavio vrata otvorena za daljnje povećanje kamata, većina analitičara smatra da će zbog problema u bankama, ali i popuštanja inflacijskih pritisaka, uskoro završiti ciklus povećanja kamata.
Proces podizanja kamata bliži se kraju
Nakon priopćenja Feda, burzovni su indeksi porasli, no nakon poruka predsjednika središnje banke Jeromea Powella oštro su pali.
- Tržište je bilo ohrabreno nakon poruke Feda da je moguća stanka u povećanju kamata, no razočarao ga je Powell koji je poručio da Fedu ruke nisu vezane i da će moći dodatno povećati kamate ako to bude potrebno - objašnjava Chris Zaccarelli, direktor u tvrtki Independent Advisor Alliance.
Powell je, doduše, na konferenciji za medije naznačio da se proces podizanja kamata bliži kraju, ali da borba s inflacijom još nije gotova.
- U procesu vraćanja inflacije prema 2 posto još je dug put i vjerojatno će biti neravan - kazao je Powell i poručio da osnovni scenarij ne uključuje smanjenja kamata u ovoj godini.
To je razočaralo ulagače koji su očekivali da će Fed uskoro završiti proces povećanja, a do kraja godine započeti proces smanjenja kamata.
Powell je poručio i da je bankarski sustav zdrav, ali da će problemi u nekim bankama dovesti do zaoštravanja uvjeta financiranja. A zaoštravanje uvjeta financiranja znači da će doći do smanjenja kreditiranja i potrošnje, a time do usporavanja rasta gospodarstva, tumače analitičari.
Prošloga je tjedna kamate ponovno povećala i britanska središnja banka, također za 0,25 postotnih bodova.
Cijene dionica su na svjetskim burzama prošlog tjedna porasle. Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna ojačao 1,2 posto, na 32.237 bodova, dok je S&P 500 porastao 1,4 posto, na 3.970 bodova, a Nasdaq indeks 1,6 posto, na 11.823 boda.
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna porasle, nakon nesigurnog trgovanja. Londonski FTSE indeks ojačao je oko 1 posto, na 7.405 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,3 posto, na 14.957 bodova, a pariški CAC 1,25 posto, na 7.015 bodova.