Unatoč rastu prodaje u nekim županijama, hrvatsko tržište nekretnina bilježi pad transakcija u gotovo svim kategorijama, uz osjetno smanjenje interesa stranih kupaca, među kojima sada prednjače Slovenci
Lani je u Hrvatskoj prodano 1809 stanova manje nego godinu dana prije, odnosno 3859 stanova manje nego u rekordnoj 2022. godini, pokazuju najnoviji podaci Porezne uprave.
Još veći pad zabilježen je u kategoriji kuća: prodano ih je 16,5 posto manje nego godinu ranije. U gotovo svim vrstama nekretnina lani je zabilježen pad transakcija pa je ukupan broj transakcija smanjen za tri posto u odnosu na godinu dana ranije.
Gledano po županijama, samo je u šest zabilježen rast prometa: Krapinsko-zagorskoj (7 posto), Sisačko-moslavačkoj (8 posto), Zagrebačkoj (12 posto), Varaždinskoj (15 posto), Primorsko-goranskoj (23 posto) i Požeško-slavonskoj županiji (21 posto). S druge strane, najveći pad imalo je istarsko tržište nekretnina, gdje je broj kupoprodaja smanjen za 22 posto. Dvoznamenkasti pad zabilježile su još i Zadarska, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Karlovačka, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija.
Očekivano, pao je i interes stranaca za hrvatske nekretnine, pa su tako lani u Hrvatskoj kupili oko 11,5 tisuća nekretnina, oko 750 manje nego godinu dana ranije. Prema objavljenim podacima, vidljiv je sve manji interes Nijemaca za hrvatsko nekretninsko tržište, pa više ne prednjače u inozemnim kupoprodajama. Na prvo mjesto, naime, izbili su Slovenci s 3506 kupoprodaja, odnosno trećinom svih nekretninskih transakcija napravljenih od strane inozemnih državljana.