Nekretninski sektor najpogođeniji je u Europi u drugom tromjesečju godine, potaknut pritiskom na likvidnost, slabijim investicijama i smanjenom profitabilnošću. Više kamatne stope, povećani troškovi otplaćivanja dugova i pad potražnje za uredskim prostorom ‘stvaraju snažan pritisak na tržište‘, navodi se u izvješću Weil European Distress Index.
Studija koju je provela odvjetnička tvrtka Weil, Gotshal & Manges objedinjuje podatke iz više od 3750 kotiranih europskih tvrtki. Na stambenom tržištu, rastuće kamatne stope također utječu na dostupnost stanova, ublažavajući izglede za cijene kuća, prema izvješću.
Sektor maloprodaje i robe široke potrošnje bio je drugi najteže pogođen u regiji, budući da je kriza troškova života nastavila slabiti potrošačku moć. U međuvremenu, nevolje u europskim tvrtkama za financijske usluge dosegnule su najvišu razinu od listopada 2020., s naglim pogoršanjem tržišnih temelja koji su doveli do ukupnog rasta, objavio je Bloomberg.
Povećanje će vjerojatno odražavati nedavni kolaps banke Silicon Valley Bank i prisilnu prodaju First Republica, što uzrokuje opravdanu zabrinutost zbog rizika od ‘zaraze‘, pokazalo je istraživanje.
- Dogovor o spašavanju Credit Suissea s UBS-om uz podršku države također je izazvao zabrinutost ulagača, iako se čini da su rizici za sada ograničeni - navodi se u izvješću.
Inflacija u Velikoj Britaniji
U geografskom smislu, poduzeća u Ujedinjenom Kraljevstvu i dalje su u najtežoj situaciji, budući da je inflacija u zemlji i dalje ‘tvrdoglavo‘ visoka, a njezin pad prema ciljanoj stopi Banke Engleske (BoE) od dva posto sporiji je od očekivanog. Temeljna inflacija u svibnju je iznosila do 7,1 posto.
Njemačke kompanije druge su najteže pogođene, s najvećim razinama inflacije od studenog 2020. Povećanje ‘odražava slabiji od očekivanog oporavak njemačkog gospodarstva, koje je palo u recesiju u prvom kvartalu 2023.‘, navodi se u izvješću.
U slučaju Francuske, tamošnji gospodarski izazovi su relativno obuzdani zbog izvanredne državne potpore, posebno oko energetske krize prošle godine. S obzirom da je ta potpora povučena, očekuje se da će gospodarske ranjivosti postati izraženije, rekli su Andrew Wilkinson i Neil Devaney, partneri u Weilovoj ordinaciji za restrukturiranje, tijekom razgovora s novinarima.
U budućnosti se očekuje da će restrukturiranja dolaziti uglavnom zbog dospijeća duga, a ne zbog problema s podizanjem likvidnosti, s obzirom na to da su strukture kapitala prilično fleksibilne, rekao je Devaney.
- Vidjet ćemo više tvrtki koje se ne mogu refinancirati prema uvjetima koji su u skladu s poslovnim planom, a novi trošak duga oduzeo bi previše novca. Prije 2008. to je bilo ono što je pokretalo restrukturiranja. Zaboravili smo kako je bilo nakon financijske krize kada su troškovi financiranja banaka bili vrlo niski i radije su samo produžile dospijeće - zaključio je Wilkinson.