Europa već mjesecima pokušava oživiti sporazum velikih sila o iranskome nuklearnom programu iz 2015. koji je izlaskom SAD-a srušio Donald Trump. Obnova bi napojila nafte žednu Uniju i srušila visoke cijene crnog zlata. Početkom kolovoza EU i Iranci dogovorili su mogući nacrt obnovljenog sporazuma, ali Iranci inzistiraju na konkretnim jamstvima Amerike. I na tome je zapelo.
Godine 2015. dogovoren je nuklearni sporazum između Irana i vodećih svjetskih sila radi smanjenja dosega nuklearnih aktivnosti Teherana i stvaranja, kako su ga nazvali u Agenciji Ujedinjenih naroda za nuklearni nadzor, 'najsnažnijega revizorskog sustava na svijetu'. Njime se Teheran obvezao da će obustaviti nuklearni program u zamjenu za ukidanje gospodarskih sankcija. Međutim, sporazum je propao 2018. kad je tadašnji američki predsjednik Donald Trump povukao SAD iz njega. Od tada Iran nastavlja svoj nuklearni program govoreći da mu je jedina namjera upotrebljavati nuklearnu energiju u miroljubive svrhe, što baš nije umirilo Zapad.
Novi nacrt sporazuma
U srpnju ove godine Europska unija predložila je novi nacrt za oživljavanje tog nuklearnog sporazuma i već su u kolovozu u Beču održani razgovori u kojima su sudjelovali predstavnici Kine, SAD-a, Francuske, Britanije, Njemačke i Rusije. Nakon sastanka rečeno je da je dogovoren prijedlog teksta novog sporazuma za koji se nadaju da će spriječiti Teheran u razvoju nuklearnog naoružanja, da 'nije ostalo ništa o čemu bi se moglo dalje pregovarati' te da je tekst sporazuma 'vrlo dobar kompromis za sve strane'. Ubrzo nakon sastanka iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amir-Abdolahian rekao je da Iran pozdravlja nastavak diplomacije i pregovora te dodao da bi Sjedinjene Države sada trebale pokazati da također žele taj dogovor.
– Sjedinjene Države uvijek izjavljuju da žele dogovor, no taj se pristup treba vidjeti i u sporazumu i u praksi – rekao je Amir-Abdolahian, što su prenijeli iranski mediji.
Bilo je to početkom kolovoza i sve su strane bile koliko-toliko zadovoljne te se očekivao konačan dogovor u nekoliko tjedana, no sve se ponovno zakompliciralo. Neuspjeh nuklearnih pregovora mogao bi povećati rizik od regionalnog rata jer Izrael prijeti vojnom akcijom protiv Irana ako se diplomacijom ne uspije natjerati Teheran da ne nastavi razvijati nuklearno naoružanje. Nakon izraelske prijetnje nije se dugo čekao odgovor Irana, koji je upozorio na 'razoran odgovor na svaki izraelski napad'.
Iako u Europskoj uniji smatraju da je prijedlog sporazuma zapravo i njegov konačni tekst, Teheran je odlučio zatražiti jamstva, prije svega SAD-a, kako bi bio siguran da mu novi sporazum neće naštetiti, što je pregovore ponovno bacilo u rikverc. Zbog toga je poslao odgovor Uniji, koja predsjeda nuklearnim pregovorima, u kojem niti prihvaća niti odbija nacrt teksta sporazuma, ali postavlja nekoliko novih pitanja koja želi uvrstiti u sporazum.
Traže se jamstva
Središnji dio iranskog odgovora Uniji, rekao je iranski pregovarački tim, jamstva su kojima se traži da će zapadne tvrtke koje ulažu u Iran biti zaštićene ako se SAD ponovno povuče iz dogovora kao što je učinio pod bivšim predsjednikom Donaldom Trumpom. Iran je također iznio mehanizme u sporazumu koji bi omogućili Teheranu da brzo poveća svoje nuklearne napore ako Washington odustane od njega.
– Za Iran je važno da postoje jamstva koja će imati svoju cijenu ako Sjedinjene Američke Države iznenada ponovno napuste dogovor – rekao je savjetnik iranskog pregovaračkog tima Sejed Mohamad Marandi za British Broadcasting Corp.
Europski dužnosnici na to su iransko stajalište rekli da mora biti kompromisa, ali i da sporazum ovisi o fleksibilnosti Teherana. Pitanje jamstava ponavljalo se više puta tijekom pregovora između Irana, SAD-a i ostalih strana u pokušaju oživljavanja nuklearnog sporazuma iz 2015. kojim je ukinuta većina međunarodnih sankcija Teheranu u zamjenu za stroga, ali privremena ograničenja iranskoga nuklearnog programa.
Na početku pregovora Iran je zahtijevao obećanje od SAD-a da više nikad neće napustiti sporazum sve dok ga Teheran poštuje, ali američki dužnosnici to su odbili zbog nemogućnosti Bidenove administracije da kontrolira odluke koje će donositi budući predsjednici. Takav strah nije neutemeljen kad znamo da bi se Trump mogao ponovno kandidirati za predsjednika, ako ga FBI ne strpa iza rešetaka prije idućih izbora (što je, čini se, malo vjerojatno). U isto vrijeme potpora bivšemu MAGA predsjedniku diljem SAD-a buja, pa ako Trump ponovno zasjedne u Bijelu kuću, zapravo nitko ne zna što bi se moglo dogoditi, ni s tim sporazumom ni s mnogim drugima, poput klimatskoga.
Još je jedna važna zapreka za Iran ta što je SAD Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC), njegovu elitnu vojsku, stavio pod oznaku 'strane terorističke organizacije', što Iran želi ukinuti, a u SAD-u i dalje oklijevaju. Osim toga, iz Izraela dolaze signali kako pokušaj oživljavanja nuklearnog sporazuma s Iranom treba prekinuti.
Zadnja je Hamneijeva
U Iranu je proteklih nekoliko dana održan niz sastanaka između šefa pregovaračkog tima i visokih dužnosnika u Vladi, Parlamentu i iranskome Nacionalnom sigurnosnom vijeću, ali vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei ima posljednju riječ o svim glavnim pitanjima nacionalne sigurnosti. Iranski odgovor na nacrt teksta Europske unije izazvao je mješovite reakcije ostalih strana u sporazumu, odnosno Rusije, Kine, Francuske, Britanije, Njemačke, SAD-a i Irana. Ruski glavni pregovarač Mihail Uljanov, koji je blisko surađivao s iranskim pregovaračkim timom, objavio je na svom profilu na Twitteru da postoje 'veliki izgledi da se postigne cilj', dodavši da je odluka sada na Washingtonu.
– Konačni rezultat ovisi o tome kako će SAD reagirati na posljednje iranske razumne prijedloge – rekao je Uljanov.
Glasnogovornik State Departmenta Ned Price odbio je komentirati pojedinosti pregovora rekavši da 'naša stajališta objavljuju privatno i izravno Europskoj uniji'. Jedna je opcija da odgovor SAD-a Iranu bude temelj za izmijenjeni nacrt teksta EU koji bi se mogao poslati stranama na odobrenje. Druga je pak opcija da se ideje nastave razmjenjivati između prijestolnica bez strogog roka završetka pregovora, što je, čini se, izglednija opcija.