Pad dolara, Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da ulagači na Trumpove mjere odgovaraju prodajom američke imovine
Na Wall Streetu su u četvrtak cijene dionica oštro pale, izgubivši dio dobitaka od prethodnog dana, jer se carinskom ratu između Washingtona i Pekinga ne nazire kraj.
Dow Jones indeks pao je 2,50 posto, na 39.593 boda, dok je S&P 500 potonuo 3,46 posto, na 5.268 bodova, a Nasdaq indeks 4,31 posto, na 16.387 bodova.
Tako su indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnog dana, kada je S&P 500 skočio povijesnih 9,5 posto, a Nasdaq više od 12 posto.
Nakon velikih oscilacija posljednjih dana, S&P 500 i dalje je oko sedam posto u minusu od polovice prošloga tjedna, kada je predsjednik SAD-a Donald Trump najavio dodatne, recipročne carine na uvoz u SAD.
Nakon što je Trump u srijedu odgodio primjenu tih carina na 90 dana, mnoge zemlje poručile su jučer da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.
No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto, 125 posto recipročnih carina i prethodnih 20 posto vezanih uz krizu s fantanilom.
Kina, pak, na uvoz američke robe od jučer primjenjuje carinu od 84 posto, uz prethodnih 20 posto na određenu skupinu proizvoda, te poručuje da neće popustiti.
- Ulagačima je teško odlučiti kupovati dionice uz ovakvu nestabilnost i neizvjesnost. Zabrinuti su zbog carina jer je teško procijeniti kako će to utjecati na gospodarstva - kaže Paul Nolte, analitičar u tvrtki Murphy & Sylvest.
Zbog toga jučer ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o popuštanju inflacije u SAD-u u ožujku.
Uostalom, procjenjuje se da će idućih mjeseci zbog uvođenja carina inflacija najvjerojatnije porasti, dok čelnici američke središnje banke ionako poručuju da neće žuriti sa smanjenjem kamata, nego pričekati podatke koji će pokazati kako su carine utjecale na rast gospodarstva i inflaciju.
Zbog svega toga, jučer je VIX indeks ‘straha‘ ponovno porastao, što pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.
A na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 3,04 posto, na 7.913 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 4,53 posto, na 20.562 boda, a pariški CAC 3,83 posto, na 7.126 bodova.
Na većini azijskih burzi cijene su dionica u petak pale, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta zaronila na najnižu razinu od 2023. godine, a cijena zlata dosegnula najvišu razinu u povijesti.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu oko 0,5 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks pao gotovo 4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,7 i 1,2 posto. U Šangaju i Hong Kongu su, pak, blago porasle.
Blagi, ali ipak rast kineskih tržišta zahvaljuje se, kažu analitičari, kupnji dionica od strane državnih investicijskih fondova, koji na taj način podržavaju tržište.
Rasprodaja američkih obveznica
U fokusu ulagača je i rasprodaja američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 4,475 posto. To predstavlja tjedni rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno od 2001. godine.
Analitičari kažu da rasprodaja obveznica i pad dolara pokazuju da je uzdrmano povjerenje u najveće svjetsko gospodarstvo. - Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad tečaja dolara i tržišta obveznica nikada nije dobar znak. Ovakav pad nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više - kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki Capital.com.
A zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, ponajviše prema švicarskom franku, koji se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Tečaj dolara prema franku potonuo je jutros na najnižu razinu u 10 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,70 bodova.
U jednom je trenutku taj indeks, po prvi put od polovice 2023. godine, zaronio i ispod 100 bodova.
Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 146,80 na 143,25 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1385 dolara, najvišu razinu od veljače 2022. godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0985 dolara.
Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.
Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital, ponovno je dosegnula rekordne razine. Cijena unce skočila je jutros 1,25 posto, na 3.214 dolara.
Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,51 posto, na 63,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,57 posto, na 59,75 dolara.