Uvidom u HZZ-ove podatke za travanj 2025., odlučili smo provjeriti tko se nalazi među osamdesetak tisuća nezaposlenih
U Hrvatskoj nikada prije nije bilo manje ljudi bez posla. Prema današnjim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, na burzi je ostalo tek nešto više od 76 tisuća ljudi. Sjetimo li se Severine koja je prije petnaestak godina, dok je na čelu hrvatske Vlade bila Jadranka Kosor, nosila broš s brojem 317.625, tada rekordnim brojem nezaposlenih u Hrvatskoj, vidimo da su se današnji trendovi nezaposlenosti potpuno preokrenuli – i to na bolje. Broj nezaposlenih je s rastom hrvatskog gospodarstva smanjen čak četiri puta.
Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić nedavno je na konferenciji ‘Invest in Novska‘ istaknuo činjenicu da je broj nezaposlenih u Hrvatskoj prvi put pao ispod 80 tisuća.
Različiti razlozi nezaposlenosti
Većina od ukupno 81.497 evidentiranih nezaposlenih osoba ima prethodno radno iskustvo, najviše u prerađivačkoj industriji, ugostiteljstvu, trgovini, građevinarstvu te administrativnim djelatnostima. Među nezaposlenima je i više od devet tisuća znanstvenika, inženjera i stručnjaka, dakle, visokokvalificiranih osoba.
Tijekom travnja je gotovo deset tisuća novih osoba ušlo u evidenciju nezaposlenih, većinom izravno iz radnog odnosa, dok je više od 14 tisuća izašlo iz evidencije zbog zaposlenja. Značajan broj ljudi (skoro pet tisuća) izbrisan je iz evidencije iz drugih razloga poput izlaska iz radne snage ili nepridržavanja zakonskih odredbi. Na primjer, oni koji su se odjavili s burze rada jer ne traže aktivno posao bilo je 1259, dok je 487 osoba koje nisu raspoložive za rad. Zaposlenje je odbilo pa zbog toga s burze otišlo 64 ljudi, a opća nesposobnost za rad ili privremena nezapošljivost utvrđena je tek kod deset osoba.
Podaci također pokazuju da se većina nezaposlenih na burzi zadržava manje od tri mjeseca, što upućuje na to da su mnogi ‘između poslova‘, dok je dugotrajno nezaposlenih (više od pet godina) 659 osoba. Među nezaposlenima je i 7,2 posto branitelja te 12 posto osoba s invaliditetom.
Gotovo četvrtina nezaposlenih koristi novčanu naknadu, a taj broj raste. Također, više od 20 tisuća ljudi tražitelji su zaposlenja, odnosno žele se informirati o otvorenim pozicijama.
Novouključenih u mjere aktivne politike zapošljavanja (npr. obrazovanje uz vaučere, osposobljavanje, potpore za zapošljavanja i samozapošljavanja, javni rad, očuvanje radnih mjesta, stalni sezonac, Biram Hrvatsku itd.) u travnju 2025. bilo je 4449, no vidljiv je pad interesa za tim politikama jer je više ljudi u travnju iz tih mjera izašlo (10.367).
Vrlo malo nezapošljivih
Dakle, podaci pokazuju da među nezaposlenima nisu samo ‘nezapošljivi ljudi‘, već ljudi s radnim iskustvom u brojnim sektorima, poput prerađivačke industrije i turizma, gdje su fluktuacija i sezonsko zapošljavanje radnika veliki. Nadalje, bez posla su i visokoobrazovani stručnjaci, osobe koje su nedavno ostale bez posla te se nalaze ‘između poslova‘, ranjive skupine (branitelji, osobe s invaliditetom), a tek vrlo mali broj ljudi je ‘nezapošljiv‘. Zanemariv broj osoba odbija posao, a samo ih je desetero službeno utvrđeno kao nesposobno za rad ili privremeno nezapošljivo.