Nepodnošljiva je lakoća kojom su nam tijekom cijele prošle godine HNB i Vlada objašnjavali kako će konverzija kune u euro minimalno utjecati na rast inflacije, da će to iznositi zanemarivih 0,2 do 0,4 postotna boda, jer je da je tako bilo u drugim zemljama kada su uvodile euro. Možda se to, tehnički gledano, kada je u pitanju puka konverzija, doista u tom rasponu dogodilo 1. siječnja ove godine i u Hrvatskoj. No time da se u trenutku konverzije neće dogoditi i rast cijena pojedinih proizvoda i usluga temeljem nekih sasvim drugih razloga, mogli su se zavaravati samo potpuni ekonomski naivci.
Još je nepodnošljivija lakoća kojom je glavni državni inspektor Andrija Mikulić na Vladinoj sjednici prošlog četvrtka izvijestio da su njegovi inspektori u dva dana, neposredno iza Nove godine, u nadzorima trgovaca vezanim uz cijene zabilježili rast cijena od tri do 19 posto (čokolada, pekarski proizvodi, pivo, maslac, kiselo vrhnje, toaletni papir, kava i drugi artikli), a da su u uslužnim djelatnostima (pretežito frizerske usluge i usluge njege i održavanja tijela, kao i usluge parkiranja) ustanovili povećanja cijena od 10 do 80 posto. Mikulić je, doduše, obrazložio da su inspektori obavili 534 nadzora, a da su povećanje cijena, u razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju eura kao službene valute, ustanovili u šest inspekcijskih nadzora trgovina te u 21 nadzoru trgovine na malo pekarskim proizvodima. No eterom je protutnjalo samo da je ‘hrana poskupjela od tri do 19 posto, a frizerske usluge do 80 posto‘.
Premijer Andrej Plenković na to je reagirao teškom paljbom po ‘profiterima‘ i ‘lovcima u mutnom‘. Ustvrdio je da su neka trgovačka društva iskoristila konverziju kako bi neopravdano podizala cijene.
– Država neće ovo odgledati bez reakcije, a svi koji misle da mogu u ovoj situaciji od jedne izrazito pozitivne i korisne stvari svojom neodgovornom poslovnom politikom baciti sjenu ili naštetiti strateškom uspjehu države, Vlade, društva i svih nas, u tome neće uspjeti – grmio je premijer te odmah članovima Vlade dao na izglasavanje zaključak kojim se, polazeći od načela zaštite potrošača i načela zabrane neopravdanog povećanja cijena, obvezuju svi poslovni subjekti koji su povisili cijene roba i usluga protivno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj da revidiraju maloprodajne cijene svoje robe i usluga sukladno temeljnim načelima i pravilima iz Zakona, i to tako da one budu određene najviše do visine maloprodajnih cijena koje su vrijedile na dan 31. prosinca 2022. godine.
U tekstu tog svojevrsnog dekreta, koji je objavljen u Narodnim novinama, a kojem je jedina svrha da ostane zabilježeno da je i Plenkovićeva vlada konverziju nacionalne valute u euro provela uza zanemariv utjecaj na rast cijena, ne kaže se do kada bi to poslovni subjekti trebali učiniti. Premijer je naknadno izjavio da bi se to trebalo dogoditi do ovog petka, 13. siječnja, a u suprotnom će Vlada posegnuti za arsenalom alata i instrumenata koji su joj na raspolaganju, od toga da vrati cijene na neko ranije razdoblje pa do toga da počne ukidati subvencije i dizati poreze.
Na stranu sad to što je zaključak o povratku svih cijena na razinu od 31. prosinca prošle godine ipak samo politički dekret, dokument koji nema snagu zakona i koji ne propisuje kaznu za onoga tko to ne učini, riječ je o evidentnom pokušaju države da intervenira u slobodno određivanje cijena na tržištu. No rast cijena još nikad nitko nije zaustavio dekretom, pa je sasvim sigurno da to neće uspjeti ni vladi Andreja Plenkovića.
Najspornije u najnovijem Vladinom pokušaju da intervenira u cijene na tržištu je to što ne vidimo da bi cilj te intervencije trebao biti zaustavljanje rasta inflacije, što jest gorući problem hrvatskoga gospodarstva, već je dojam da se sve svodi na dokazivanje da su ‘neodgovorni profiteri‘ htjeli iskoristiti konverziju valuta za ‘nepoštenu zaradu‘. Sve moguće državne službe, od Državnog inspektorata do Agencije za obalni linijski promet, zadužene su provjeriti tko je ‘neopravdano‘ podigao cijene 1. siječnja.
Cijeli članak možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.