Mogućnost da već ove godine banke ponude znatno povoljnije kredite zahvaljujući rezanju kamatnih stopa Europske središnje banke (ECB) nije tako izvjesna, ako je suditi po porukama odaslanima sa ovotjednog zasjedanja Upravnog vijeća monetarne vlasti eurozone. No, ako do pada kamatnih stopa i dođe, dobrobiti u vidu manjeg troška kamata osjetit će tek manji dio hrvatskih građana. ECB je, sukladno očekivanjima, u četvrtak zadržao ključne kamatne stope na postojećim, rekordno visokim razinama. Tako je kamatna stopa na prekonoćne depozite, izdašan izvor prihoda komercijalnim bankama koje ‘parkiraju‘ višak likvidnosti kod nacionalnih središnjih banaka, ostala na četiri posto.
Bez jasnijeg signala
Dok je odluka o zadržavanju kamatnih stopa na postojećim razinama bila očekivana, financijsko tržište daleko su više zanimali jasniji signali kada će ECB opet krenuti u proces labavljenja monetarne politike, odnosno spuštanja cijene novca. Po tom pitanju, razloga za zadovoljstvo među financijašima ne bi trebalo biti. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde tijekom konferencije za medije izjavila je kako među guvernerima postoji konsenzus da je još prerano razmišljati o smanjenju kamatnih stopa. Lagarde je pritom dodala da će odluka o smanjenju kamatnih stopa ovisiti o narednim makroekonomskim podacima.
– Moramo ići dalje u procesu dezinflacije kako bismo bili sigurni da će inflacija biti na ciljanoj razini – istaknula je Lagarde, a prenosi Reuters. Unatoč tome, financijsko tržište ne odustaje od ideje da je ECB u krivu što se tiče inflacije i ekonomskog rasta i da će od ranog proljeća biti prisiljen na zaokret koji će rezultirati s pet rezanja kamatnih stopa. Iako je Lagarde još jednom spomenula da tržište preoptimistično interpretira njezine riječi i općenito poruke institucije kojoj je na čelu, nakon konferencije za novinstvo porasle su špekulacije da će ECB početi sa smanjivanjem kamata već u travnju.
Kao argument financijaši uzimaju činjenicu da je iz ovotjednog priopćenja ECB-a izostavljen osvrt o povećanim cjenovnim pritiscima i snažnom rastu troškova radne snage, odnosno snažnom rastu plaća. Toliki raskorak u očekivanjima tržišta s jedne i ECB-a s druge strane proizlazi iz različitih prognoza ekonomskog rasta i procjena koliko je ciklus podizanja kamatnih stopa – završen u rujnu prošle godine – usporio ekonomsku aktivnost u 20 država koje koriste euro. To se ne odnosi samo na najveće europsko gospodarstvo, ono njemačko, gdje je posljednje istraživanje Ifo ekonomskog instituta pokazalo pogoršanje raspoloženja među poduzetnicima.
Mate Jelić, stariji makroekonomski analitičar Erste banke, ističe kako je Vijeće ECB-a potvrdilo već ranije komuniciran stav kako je trenutno ipak prerano razgovarati o smanjivanju kamatnih stopa. – Osim praćenja same inflacije, ECB će izgledno pričekati proljeće te završetak kolektivnih pregovara o plaćama u eurozoni prije nego se odluči za labavljenje monetarne politike, pri čemu bi iznadprosječan rast plaća mogao dodatno produljiti period relativno visokih kamatnih stopa. Unatoč navedenom, očekujemo kako će ECB započeti sa smanjenjem kamatnih stopa u drugoj polovici godine dok rast eurozone u 2024. očekujemo na razini od oko 0,7 posto – kaže Jelić.
Čeka se proljeće
Direktorica Hrvatske udruge banaka (HUB) Tamara Perko komentirala je za Lider da je Upravno vijeće Europske središnje banke odlučilo zadržati ključne kamatne stope na istim razinama te smatraju da će na ovim razinama, budu li se dovoljno dugo održale, dati znatan doprinos što skorijem povratku inflacije na njihov srednjoročni cilj od dva posto. – Najavili su da će pri donošenju daljnjih odluka i dalje primjenjivati pristup koji se zasniva na podacima, odnosno ovisit će o njihovoj ocjeni inflacijskih izgleda na temelju novih gospodarskih i financijskih podataka, dinamici temeljne inflacije i jačini transmisije monetarne politike. Također, važno je napomenuti da se do travnja očekuje i jasnija slika vezana uz kolektivne pregovore oko visine plaća u državama eurozone te će tada ECB raspolagati s preciznijim podacima na temelju kojih će moći donijeti adekvatnu odluku – pojasnila je Perko.
– Ono što znamo jest da je ciklus brzog rasta kamatnih stopa završen te smo ušli u razdoblje stabilnijih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu novca. Analitičari predviđaju blagi pad ključnih kamatnih stopa ECB-a u drugoj polovici ove godine pod uvjetom da se nastave povoljni inflacijski izgledi, ali s obzirom na još uvijek visoku neizvjesnost, to u ovom trenutku nije moguće precizno prognozirati – dodala je čelnica domaće udruge banaka.
Kada se u Frankfurtu napokon odluče za smanjivanje kamatnih stopa, to će se relativno brzo odraziti na povoljnije kredite banaka. Ali, samo na manji dio plasmana. Tamara Perko ističe da je kretanje ključnih kamatnih stopa ECB-a u visokoj korelaciji s kretanjem referentne kamatne stope Euribor. – To znači da klijenti koji koriste promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor u kratkom vremenskom odmaku mogu očekivati usklađivanje kamatnih stopa. Međutim, kada govorimo o stambenim kreditima u Hrvatskoj, oko dvije trećine korisnika ima ugovoreno fiksnu ili kombiniranu kamatnu stopu te oni neće osjetiti pad kamatnih stopa, jednako kao što nisu osjetili ni rast u prethodnom razdoblju. Od trećine ugovorenih promjenjivih kamatnih stopa velika većina kao referentni parametar koristi NRS koji pak ovisi o kretanju kamatnih stopa na depozite. Dakle, situacija je različita i ovisi o tome kakvu vrstu kamatne stope klijenti imaju ugovorenu te koju referentnu kamatnu stopu koriste ako su ugovorili promjenjivu kamatnu stopu – naglašava Perko.
Povoljnije za poduzeća
Dok građani u većini neće osjetiti promjenu, to ne vrijedi za poduzeća koja su najviše osjetila povećanje kamatnih stopa. Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), prosječna kamatna stopa na veće kredite (iznad milijun eura) iznosila je u studenom 5,44 posto, što je za tri postotna boda više na godišnjoj razini. Prosječna kamatna stopa na kredite do 250.000 eura iznosila je 5,01 posto (+1,3pb u odnosu na studeni 2022.), a kamatna stopa na kredite između 250.00 i milijun eura iznosila je 4,71% (+1,75pb na godišnjoj razini). Na kredite do 250 tisuća eura zabilježeno je prvo smanjenje prosječne kamatne stope od kraja 2022. godine.
– Iako je većina kredita poduzećima ugovorena uz fiksnu kamatnu stopu, znatan dio kredita poduzećima odobren je uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz Euribor. Upravo iz tog razloga se kod poduzeća mogao primijetiti snažniji i brži rast kamatnih stopa, a slični trendovi se mogu očekivati i u trenutku spuštanja ključnih kamatnih stopa ESB-a, odnosno pada Euribora – kaže Tamara Perko. Analitičari Raiffesen banke navode, pozivajući se na podatke ECB-a, da se Hrvatska još uvijek nalazi među državama članicama europodručja s nižom razinom prosječnih kamatnih stopa kredita na čiste nove poslove nefinancijskim poduzećima (5,24 posto).
– Najveća promatrana stopa zabilježena je u Estoniji (7,28 posto), dok je najmanja u Luksemburgu (3,89 posto). U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, Hrvatska se u studenom s rastom od 2,56 postotnih bodova pronašla u gornjem dijelu ljestvice europodručja, iza Italije (2,57pb) i Latvije (2,88pb). Prosjek europodručja iznosio je u studenom 5,16 posto, što je na godišnjoj razini rast za 2,04 postotna boda – tvrde iz RBA.