Njemački ministar financija Christian Lindner inzistira na tome da nova fiskalna pravila Europske unije moraju imati minimalne numeričke kriterije za održivo smanjivanje duga prezaduženih zemalja.
- Prijedlog Europske komisije mora biti poboljšan jer nema jamstava ćemo vidjeti smanjenje duga i deficita na realan i pouzdan način - rekao je Lindner u intervjuu za Europsku redakciju (ENR).
Lindner kaže da je Komisijin prijedlog potrebno dopuniti tako da se uvede pravilo da rashodi rastu sporije od potencijalnog rasta i da se javni dug u zemljama u kojima je on iznad 60 posto BDP-a mora smanjivati najmanje 1 posto godišnje.
Reforma fiskalnih pravila jedna je od vrućih tema koja bi mogla dominirati raspravama u EU-u u drugoj polovici ove godine između onih koji inzistiraju na većoj fiskalnoj disciplini poput Njemačke ili Nizemske i visokozaduženih zemalja koje se pribojavaju da bi brže razduživanje moglo ugroziti njihov gospodarski rast, što bi dodatno oteželo smanjivanje duga. Nova pravila trebalo bi dogovoriti do kraja ove godine dokad je na snazi klauzula o odstupanju od pravila Pakta o stabilnosti i rastu koji propisuje da omjer javnog duga ne smije biti iznad 60 posto BDP-a, a proračunski deficit iznad tri posto BDP-a.
Stroga pravila Unije o dugu i deficitu, poznata kao Pakt o stabilnosti i rastu, privremeno su stavljena van snage zbog pandemije covida-19, a ta je suspenzija produljena do kraja ove godine zbog visokih cijena energije kao posljedice ruskog rata protiv Ukrajine.
Mirna Hrvatska
Hrvatska tu raspravu zbog svoje fiskalne situacije može očekivati mirno. Prema vladinim projekcijama, udio hrvatskog javnog duga u BDP-u do kraja godine trebao bi ove godine pasti na 62,6 posto, 2024. na 59,8 posto, 2025. na 57,5 posto te 2026. na 55,6 posto. Ministar financija Marko Primorac nedavno je Hini rekao da su i sadašnja pravila “apsolutno prihvatljiva” i da je Hrvatska spremna podržati svako poboljšanje u smislu povećanja transparentnosti i jednostavnosti novih pravila.
Komisija je 26. travnja objavila niz prijedloge za provedbu najopsežnije reforme pravila gospodarskog upravljanja EU-a od završetka gospodarske i financijske krize.
Komisija u svom prijedlogu nije dirala pravila da proračunski deficit može iznositi do tri posto BDP-a i da omjer duga ne premašuje 60 posto BDP-a. Ono što bi se novim prijedlogom mijenjalo jest brzina smanjivanja omjera duga. Sada je na snazi pravilo da zemlje čiji je dug premašuje 60 posto BDP-a moraju smanjivati dug svake godine za jednu dvadesetinu razlike između udjela javnog duga u BDP-u i referentne vrijednosti od 60 posto. Takva brzina smanjivanja javnog duga je posve nerealna jer može imati teške posljedice po gospodarstvo i društvo u cjelini i dodatno smanjiti sposobnost zaduženih zemalja da vraćaju dugove.
Stoga je Komisija predložila da se visokozaduženim europskim državama omogući veća fleksibilnost u smanjivanju dugova i deficita. Prijedlog Komisije na predviđa univerzalno pravilo o brzini smanjivanja duga koje bi vrijedilo za sve članice, nego bi same članice izrađivale srednjoročne planove za smanjenje duga, čije bi ispunjavanje Komisija nadzirala.
- Svi imamo koristi od jedinstvenog tržišta, a većina država članica također i od monetarne unije, ali te dobrobiti nisu zauvijek zajamčene, stoga na tome moramo stalno raditi - kaže Lindner, čelnik njemačke liberalne stranke (FDP), jedne od tri stranke vladajuće koalicije. Lindner u EU-u ima reputaciju fiskalnog jastreba zbog inzistiranja na fiskalnoj disciplini.
- Veći udjeli duga i veći godišnji deficiti vjerojatno će oslabiti jedinstveno tržište i euro u budućnosti - dodaje Lindner.
Na pitanje može li inzistiranje na bržem smanjivanju duga ugroziti rast visokozaduženih zemalja, Lindner kaže da njegov prijedlog nije ‘preambiciozan‘.
- Ne vjerujem da je minimalno smanjenje javnog duga od 1 posto godišnje preambiciozno. Koliko bi vremena trebalo da se vratimo na pravilo od 60 posto udjela duga u BDP-u? Ne za moga života - rekao je 44-godišnji Lindner.
Više država članica ima daleko veći dug od dopuštenih 60 posto. Prednjači Grka, čiji javni dug doseže preko 189 posto BDP-a, zatim Italija (152,6 posto), Portugal (127 posto).
Lindner kaže da Njemačka nije izolirana u svojim nastojanjima za većom fiskalnom disciplinom.
Njemački ministar ističe da i njegov prijedlog o smanjenju javnog duga od minimalno jedan posto godišnje sadrži klauzulu o odstupanju u slučaju nepredviđenih događaja.
Lindner kaže da je Njemačka spremna aktivno sudjelovati u traženju kompromisa oko novih fiskalnih pravila do kraja ove godine, ali da ne bi bila “ekonomska katastrofa” i ako se to ne dogodi i da se ponovno počnu primjenjivati postojeća pravila.
- Moramo biti brzi, ali pronaći najbolje i najodrživije rješenje meni je važnije od brzine. Njemačka želi postići konsenzus ove godine i spremni smo pregovarati dan i noć, tijekom vikenda i praznika, bude li potrebno. Ali, moramo naći najbolje rješenje, ne najbrže - rekao je.
Lindner kaže da je s jedne strane potrebno održati visoku razinu javnih investicija, ali da s druge strane smanjenje deficita i omjera duga nema alternative.
- Preveliki javni dug ugrozio bi naš gospodarski razvoj i pouzdanost eura kao naše zajedničke valute. Stoga moramo promijeniti fiskalna pravila na način da budu moguće prilagodbe na realniji način nego što je to bio slučaj u prošlosti - kaže njemački ministar.
Izbjeći utrku u subvencijama sa Sjedinjenim Državama
Lindner kaže da se Europska unija ne smije utrkivati sa Sjedinjenim Državama u subvencijama određenih gospodarskih sektora i da EU već sad dovoljno čini na tom planu.
- Ako usporedimo Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, u Europi ne manjka javnih subvencija i državnih potpora. Pogledate samo Next Generation EU s preko 800 milijardi eura i američki Zakon o smanjenju inflacije (IRA) s oko 370 milijardi dolara. Dakle, naš problem nisu subvencije - rekao je Lindner.
Umjesto utrke u subvencijama, EU treba napredovati u području tržišta kapitala kako bi se više privatnih sredstava moglo mobilizirati za tranzicijske investicijske potrebe. Američko tržište kapitala je puno konkurentnije od europskog, ističe ministar.
Rekao je i da se njemački masovni paket pomoći kućanstvima i gospodarstvu od 200 milijardi eura, tzv. ‘Doppelwumms‘ ne može uspoređivati s američkim Zakonom o smanjivanju inflacije (IRA).
Lindner kaže da je ‘Doppelwumms‘ namijenjen za pomoć zbog visokih cijena električne energije i plina te za neke teško pogođene sektore.
- Osim toga, nećemo iskoristiti svih 200 milijardi eura. Očekujem da će do travnja 2024. biti potrebno puno manje od polovice toga iznosa - rekao je Lindner.
Revizija Višegodišnjeg financijskog okvira EU-a
Ove godine u EU će se razmatrati revizija Višegodišnjeg financijskog okvira, sedmogodišnjeg proračuna EU-a. Lindner kaže kako očekuje da će Komisija tražiti dodatna sredstva, između ostaloga, zbog velike pomoći Ukrajini.
Lindner je rekao da se protivi povećanju europskog proračuna koje bi snosile države članice i umjesto toga predlaže preraspodjelu postojećih sredstava.
- Prije povećanja doprinosa država članica, dodatne financijske potrebe treba pokriti preraspodjelama ili korištenjem postojećih fleksibilnosti u proračunu Europske unije za nepredviđene događaje. Stoga ne vidimo potrebu za uvođenjem novih vlastitih dodatnih sredstava - rekao je.
Lindner je također rekao da nije za nekakav novi instrument poput Next Geneeration EU izdavanjem zajedničkih obveznica, između ostaloga i zato što ni postojeća sredstva još nisu iskorištena. Što se tiče pomoći u obnovi Ukrajine, Lindner kaže da je to zasebna rasprava u koju se trebaju uključiti međunarodne financijske institucije poput MMF-a, multilateralnih razvojnih banaka, G7.
Što prije smanjiti inflaciju i ne donositi fiskalne mjere kontra monetarne politike
Njemački ministar kaže da je visoka inflacija predstavlja problem za nacionalne proračune i za financijske instrumente Europske unije.
- Stoga je naša odgovornost smanjiti inflaciju što je brže moguće. Ako mi fiskalnim politikama donosimo kontra mjere monetarnoj politici, primjerice većim rashodima, onda će borba protiv inflacije trajati dulje i više će naštetiti našim gospodarstvima - rekao je Lindner.
Lindner je i protiv ideje da se troškovi povećane potrebe za obranu izuzmu iz izračuna deficita što zagovaraju pojedine zemlje.
- Sasvim sigurno moramo poboljšati naše obrambene sposobnosti u Europi jer se geopolitička situacija potpuno promijenila. Ali, nisam uvjeren da nam trebaju izuzeća od fiskalnih pravila za troškove obrane - rekao je Lindner.
- Zašto sam skeptičan? Jednostavno zato što tržišta kapitala ne razlikuju motive za zaduživanje. Za tržište kapitala dug je dug, a visoki dugovi vode u nestabilnost. To može potaknuti inflaciju i smanjiti održivost naših javnih financija - zaključio je ministar Lindner.