Norveška je u petak poručila da će znatno smanjiti izvoz plina u rujnu zbog opsežnih aktivnosti održavanja infrastrukture koje su bile odgođene kako bi se osigurala stabilna opskrba Europe plinom.
Rusija je već najavila da će sljedeći tjedan obustaviti isporuku plina Sjevernim tokom 1 na tri dana zbog održavanja.
Norveška je od kraja veljače i početka ruske invazije na Ukrajinu pretekla Rusiju i postala vodeći opskrbljivač Europe plinom, koji plinovodima dostavlja u Britaniju, Njemačku, Belgiju i Francusku.
U ovoj godini trebala bi proizvesti oko 122 milijarde prostornih metara plina, prema službenim procjenama iz svibnja, za osam posto više nego u 2021. i možda više nego rekordne 2017.
Prodaja plina proglašena je prioritetom, važnijim od proizvodnje nafte, i najavljena je stabilna opskrba tijekom ljeta s obzirom na smanjene isporuke ruskog plina. To znači da je norveški operater plinovoda Gassco bio prisiljen odgoditi neka planirana isključenja.
- Neki planirani prekidi radi održavanja prilagođeni su u ovoj godini kako bi se održale visoke zalihe plina u Europi tijekom ljetnih mjeseci - potvrdio je glasnogovornik Gassca u elektronskoj poruci Reutersu.
Planirano i neplanirano održavanje smanjit će kapacitete 13 polja i pogona za preradu tijekom rujna, a najviše bi trebali biti smanjeni 7. rujna, za 4,36 milijuna prostornih metara, prema podacima tvrtke Gassco.
Održavanje bi trebalo smanjiti ukupnu proizvodnju plina na 9,17 milijuna prostornih metara dnevno, najnižu razinu u ovoj godini, prema procjeni norveške uprave za naftu.
Ograničenje izvoza struje
No, Norveška bi uskoro mogla i ograničiti izvoz struje iz hidroelektrana. Postrožit će regulaciju proizvodnje struje iz hidroelektrana, a možda i ograničiti izvoz kako bi osigurala potrebnu razinu vode u akumulacijskim jezerima, izjavio je norveški ministar energetike, potaknuvši zabrinutost za opskrbu europskih tržišta.
Norveška oko 90 posto električne energije proizvodi u hidroelektranama, a njezino tržište povezano je s nordijskim susjedima, ali i s Britanijom, Njemačkom i Nizozemskom. Ovog ljeta razina vode u ključnim akumulacijskim jezerima pala je na rekordno niske razine, podižući cijene električne energije za kućanstva i kompanije, navikle na jeftinu energiju.
Početkom mjeseca vlada je najavila strožu regulaciju proizvodnje struje, dodavši da bi na kraju mogla ograničiti i izvoz kako akumilacijska jezera ne bi ostala bez vode, ne navodeći pojedinosti.
Operateri prijenosnih sustava u Danskoj, Finskoj i Švedskoj odmah su reagirali, pozivajući Norvešku da preispita svoju odluku, koja bi, kako tvrde, mogla negativno utjecati europsko tržište električne energije.
Norveški ministar za naftu i energetiku Terje Aasland odgovorio je da su najavljeni koraci nužni i u interesu susjeda, budući da će osigurati uvjete da proizvodnja struje u hidroelektranama i u budućnosti bude dopuna nestabilnoj struji iz vjetroelektrana.
- Ostanu li naši rezervoari bez vode, svjetla će se u Norveškoj ugasiti pa nećemo imati čime pomoći ako Danska ili Njemačka ne budu imale vjetra - rekao je norveški ministar u razgovoru za Reuters.
Inicijativu je usporedio s nastojanjem Europske unije da odredi minimalnu razinu plina u skladištima uoči sezone grijanja.
- (U EU) smanjuju proizvodnju u plinskim elektranama na minimum kako bi uštedjeli plin za zimu - objasnio je Aasland.
Norveška primjenjuje isto načelo, ali na temelju skladištenja hidroenergije, dodao je. Nema tu nikakve drame, smatra norveški ministar.
Mjere koje bi mogle dovesti do ograničenja izvoza ne bi se temeljile na cijeni, već na sigurnosti opskrbe, istaknuo je Aasland, naglasivši da je Norveška i dalje spremna na prekograničnu energetsku suradnju.
- I nama je potreban uvoz kada imamo malo vode u akumulacijama - podsjeća.