Nastavljamo s objavom najvažnijih promjena propisa u 2023. koje se odnose na poslovnu zajednicu. Danas se bavimo nizom promjena vezanih uz radne odnose.
Radni odnosi
14. Povećava se satnica za rad nedjeljom na najmanje 50 posto iznad redovne satnice. Dosad je taj dodatak iznosio 30 do 35 posto.
15. Ograničava se sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme na najviše tri uzastopna ugovora na određeno vrijeme, a trajanje stanke između dva ugovora o radu na određeno vrijeme produljuje se s dva mjeseca na šest; rad na određeno vrijeme i nadalje može trajati najviše tri godine.
16. Detaljnije se definira rad od kuće, odnosno rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu.
17. Uvodi se načelo nedostupnosti radnika nakon radnog vremena za pozive i e-mailove, osim u slučaju prijeke potrebe, ali nije definirano što je prijeka potreba.
18. U slučaju prekida rada zbog izvanrednih okolnosti radnik će imati pravo na naknadu plaće u visini 70 posto prosječne plaće u prethodna tri mjeseca umjesto dosadašnje pune plaće.
19. Omogućava se sklapanje ugovora o radu za stalne sezonske poslove na određeno i na neodređeno vrijeme.
20. Poslodavac smije produljiti trajanje probnog rada u slučaju privremene odsutnosti radnika tijekom probnog rada.
21. Radnik koji u trenutku otkazivanja ugovora o radu ima navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža neće ostvarivati pravo na otkazni rok i otpremninu.
22. Propisana je nedopuštenost sporazuma poslodavca i radnika o odricanju od prava na isplatu plaće.
23. Više nema mogućnosti da se kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu (kao dvostranim propisima) ugovori kasniji rok za isplatu plaće od petnaestog u mjesecu za plaću za prethodni mjesec.
24. Kolektivnim ugovorom za članove sindikata koji su stranke tog ugovora neka materijalna prava moći će se ugovoriti u većem iznosu nego za nečlanove tog sindikata.
25. Pojednostavnjuje se institut dodatnog rada, radnik više ne treba suglasnost matičnog poslodavca za dodatni rad, u kojem može raditi za drugog poslodavca osam sati u tjednu (a u slučaju nejednakog rasporeda može raditi do 16 sati na tjedan).
26. Ukinuto je godišnje ograničenje sati dodatnog rada.
27. Radnik koji se razboli ili pretrpi ozljedu prilikom takva dodatnog posla otvara bolovanje kod poslodavca kod kojeg uopće nije nastao razlog za otvaranje bolovanja i taj poslodavac i dalje snosi trošak bolovanja za prva 42 dana.
28. Od 1. siječnja na snazi je Zakon o suzbijanju neprijavljenog rada. Sve odredbe vrijede i za zapošljavanje posredstvom digitalnih platformi. Uspostavom jedinstvene elektroničke evidencije rada u realnom će se vremenu bilježiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi. Kazne za ‘rad na crno‘ su do 13.270 eura za tvrtke, do 1330 eura za obrtnike, odnosno do 1320 eura za odgovorne osobe.
29. Uvodi se i ‘crna lista‘ prekršitelja, koja će biti javno objavljivana.