‘;
Prepolovljena prodaja električnih vozila, o čemu se početkom godine moglo čitati u našem medijskom prostoru, na tržištu operatera punionica izazvala je – suprotni efekt. Posljednji dostupni podaci pokazuju da je tijekom ove godine, zaključno do kraja svibnja, na hrvatske ceste pristiglo dodatnih 537 ‘strujića‘, što je gotovo 33 posto manje nego godinu prije. Međutim, to što je udjel električnih automobila u ukupnom broju novoregistriranih vozila na hrvatskom tržištu pao s tri na 1,8 posto, kompanije koje se bave punjenjem takvih automobila uopće ne zabrinjava.
Štoviše, u Hrvatskoj trenutačno posluje čak 17 kompanija koje pružaju uslugu punjenja, od velikih međunarodnih igrača preko domaćih korporacija do tvrtki koje su registrirane i kao jednostavna društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.). Statistika pokazuje da je ovdašnje tržište iznadprosječno fragmentirano u odnosu na europske standarde. Naime, u Hrvatskoj je trenutačno registrirano 8500 električnih vozila, kojima je na raspolaganju 1700 javno dostupnih mjesta za punjenje, što znači da na jednog operatera u prosjeku dolazi stotinjak mjesta za punjenje. Za usporedbu, u Europi trenutačno prometuje sedam milijuna električnih vozila, koja se energijom opskrbljuju na 600 tisuća javnih punionica. Tim punionicama upravlja oko tisuću operatera, odnosno svaki operater upravlja sa 600-tinjak punionica u prosjeku. Drugim riječima, na hrvatskom je tržištu šest puta veća ‘gužva‘ među operaterima nego u ostatku Europe.
Regulativa ubrzala razvoj branše
‘Gužva‘ je dobrodošla jer se time osigurava konkurentnost, od čega najviše koristi imaju korisnici takvih punjača, smatra Hrvoje Prpić, predsjednik udruge Strujni krug, koja okuplja vlasnike električnih automobila.
– Tema e-mobilnosti je vruća i samo se zahuktava, kako u svijetu, Europi, tako i u Hrvatskoj. Očekujemo da će upravo tih 17 operatera nastaviti povećavati kapacitete postojećih i širiti broj novih lokacija s punjačima. To samo može koristiti u adopciji e-mobilnosti u Hrvatskoj – objašnjava Prpić.
Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj u odnosu na broj vozila ima dovoljno punjača, no u odnosu na populaciju zaostajemo za EU trendovima.
– Destinacijskih i sporih urbanih punjača ima čak dovoljno, no svakako bi dobro došlo više ultrabrzih punjača za duža putovanja. Srećom, do kraja godine u Hrvatskoj će se pojaviti znatan broj takvih punjača od novih tvrtki – najavljuje Prpić.
Očekivani val gradnje novih brzih punionica i rezultirao je tolikim brojem tvrtki u toj branši. Dino Novosel, predsjednik novoosnovane Grupacije operatora punionica za električna vozila pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), ističe da je zadnjih godinu dana broj tvrtki posvećenih razvoju mreže javno dostupnih punionica strahovito narastao. Početkom 2023. bilo je upola manje operatera.
– Jedan od glavnih pokretača takvog skoka činjenica je da je 13. travnja 2024. stupila na snagu uredba o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva AFIR, pri čemu je fokus primarno na razvoju infrastrukture za električna vozila. Ta je uredba obvezujuća za sve članice EU-a, pa tako i za Hrvatsku. Ako ne ispunimo ciljeve iz AFIR-a, morat ćemo platiti ozbiljne penale. Uredba će biti na snazi sve dok udjel električnih vozila u EU-u ne dosegne 15 posto, što bi za Hrvatsku značilo registriranih oko 200 tisuća vozila. Zadnjih 15 godina, koliko se osobno bavim razvojem ovog biznisa u Hrvatskoj i široj regiji, svi tržišni igrači uložili su ukupno oko 15 milijuna eura u razvoj infrastrukture, odnosno već spomenutih 1700 mjesta za punjenje – ističe Novosel, koji je ujedno i direktor tvrtke Green Way Hrvatska, podružnice slovačkoga Green Waya.
Cijeli članak čitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.