Iako najnoviji podaci o europskom BDP-u i tržištu rada pokazuju itekako solidnu dinamiku rasta u prvoj polovini ove godine, makroekonomski analitičari prognoziraju da će EU tijekom jeseni i zime gotovo sigurno ući u recesiju, koja bi vrlo lako mogla biti izražena.
Prema pisanju njemačkog magazina Lebensmittel Zeitung, specijaliziranoga za maloprodaju, Lidl će od sljedeće godine u svojim trgovinama u Njemačkoj izbaciti mnogo neprehrambenih artikala skupljih od dvadeset eura. Kažu da je prodaja takvih artikala posljednjih mjeseci doživjela kolaps, vjeruje se da kupci štede jer se plaše sve većih troškova energije, zato je Lidl za 2023. naručio znatno manje neprehrambenih proizvoda.
Priča nam direktor jedne zagrebačke tvrtke koja uvozi uredski papir da ih je njihov dobavljač iz Poljske upozorio da bi za koji mjesec mogao prekinuti proizvodnju. Proizvođača papira, naime, poljska je vlada obavijestila da će, bude li nestašice plina, proizvodnja uredskog papira biti među onim djelatnostima u kojima će se proizvodnja morati zaustaviti kako se ne bi morala zaustavljati proizvodnja u tvornicama hrane i drugih proizvoda nužnih za život.
Ta dva primjera iz dviju zemalja Europske unije itekako rječito govore kakvo je trenutačno zdravlje Unijina gospodarstva. Statistički, još je sve u redu. No u poduzetničkoj svakodnevici situacija se već dramatično mijenja. Nagore!
Manja potrošnja, manje investicija - recesija
– Podaci o BDP-u i tržištu rada pokazuju itekako solidnu dinamiku rasta u prvoj polovini ove godine, no valja imati na umu da je irski BDP zbog efekta multinacionalki u prvom tromjesečju podigao rast eurozone za gotovo 0,3 postotna boda. Međutim, očekuje se će rast u drugoj polovini ove godine odražavati slabljenje efekta otvaranja nakon omikrona te negativan utjecaj visoke inflacije na potrošnju kućanstava, što bi u kombinaciji s restriktivnom monetarnom politikom i slabljenjem globalnog rasta eurozonu moglo gurnuti u recesiju. Dodatni je rizik potpuna obustava ruskog plina – osvrće se na Eurostatove podatke za eurozonu Ivana Jović, izvršna direktorica ekonomskih istraživanja u PBZ-u.
Višemjesečna energetska kriza ne pokazuje znakove popuštanja, a europski plan smanjenja potrošnje plina od 15 posto od 1. kolovoza ove godine do kraja ožujka iduće godine, pri čemu će sve članice Europske unije nastojati izbjeći redukcije kućanstvima i preliti teret štednje na gospodarstvo, može rezultirati jedino manjom ekonomskom aktivnošću i višim potrošačkim cijenama. To pak vodi u manju potrošnju i manje investicije te na kraju u recesiju.
– Kad govorimo o otpornosti EU gospodarstva na energetske i geopolitičke šokove, u pesimističnom scenariju, u slučaju eskalacije u energetskom sektoru, 2023. očekujemo stagnaciju osobne potrošnje i znatniji pad investicija i industrijske proizvodnji, od –3 na –5 posto na godišnjoj razini. Industrijsku proizvodnju trebali bi pogoditi cjenovni učinci, racionalizacija i posljedično smanjenje proizvodnje, a ulaganja i potrošnju prije svega kontinuirano visok rast cijena i daljnje pogoršavanje sentimenta.
Naravno, nikako se ne smije zanemariti komponenta nesigurnosti s obzirom na to koliko su učinci supstitucije plina mogući na mikroekonomskoj i na makroekonomskoj razini ili koliko će se plina doista isporučiti Europi i/ili kako bi mogla izgledati unutareuropska preraspodjela i racionaliziranje s obzirom na zemlje i sektore – primjećuje Zrinka Živković Matijević, RBA-ova glavna ekonomistica.
Cijeli članak možete pročitati u ovotjednom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.