Istraživački institut Energy Comment na čelu s dr. Steffenom Bukoldom napravio je analizu kako bi se ispitali dodatni prihodi i 'neočekivani krizni profiti' koje je naftna industrija ostvarila u Europi od prodaje benzina i dizela od početka ruske invazije na Ukrajinu. Analiza se fokusira na brzo rastuće marže između međunarodnih cijena sirove nafte i europskih cijena na benzinskim postajama bez uračunatog poreza i pristojbi.
Sudeći prema podacima instituta naftna je industrija ostvarila rekordnu 'kriznu dobit’ od najmanje 3 milijarde eura od prodaje dizela i benzina od početka invazije. Dok su potrošači bili pogođeni neviđenim poskupljenjem goriva diljem EU-a, naftna industrija je dnevno ostvarivala dodatne prihode od prodaje dizela u iznosu od 94 milijuna eura, a od prodaje benzina 13 milijuna eura, navodi se u analizi.
Istraživači su raščlanili i dodatne prihode od prodaje po zemljama, pa se može vidjeti da je u Njemačkoj ostvaren rekordan rezultat od 38,2 milijuna eura, od toga 30,6 milijuna od prodaje dizela a 7,6 od prodaje benzina. Nakon Njemačke slijedi Francuska s 13,3 milijuna eura, Italija s 12,2 milijuna eure i Španjolska s 7,6 milijuna eura dodatnih prihoda od prodaje krajnjim kupcima.
Studija je analizirala opseg neočekivane dobiti naftne industrije u Europi na temelju razvoja marži prihoda duž njenog opskrbnog lanca. Pokazalo se da cijene nisu rasle ravnomjerno te da povećanja, posebno u rafinerijskim i distribucijskim sektorima, rastu neproporcionalno u usporedbi s manjim rastom cijene sirove nafte na tržištu.
Dok je cijena sirove nafte porasla za oko 19 centi po litri, naftna industrija primjenjivala je mnogo veće doplate duž opskrbnog lanca. Cijene dizela na benzinskim postajama također su porasle u prosjeku za više od 36 centi po litri između siječnja i ožujka. To je jasan pokazatelj da su rafinerijske bruto marže za dizel značajno porasle, piše u analizi te se dodaje da se gotovo ista stvar dogodila s benzinom.