Odgoda dolazi u trenutku kada su odnosi između SAD-a i Europske unije zategnuti zbog najavljenih američkih carina na europske proizvode
Proces pridruživanja Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) ponovno je naišao na prepreku, budući da je glasanje u odboru za trgovinu odgođeno. Odgoda dolazi u trenutku kada su odnosi između SAD-a i Europske unije zategnuti zbog najavljenih američkih carina na europske proizvode, na što je Bruxelles najavio protumjere. Prve špekulacije sugerirale su da je ova odgoda dio šireg geopolitičkog pritiska na Hrvatsku, no iz Vlade tvrde da su svi uvjeti ispunjeni i da se radi isključivo o tehničkoj odgodi, bez povezanosti s bilateralnim odnosima sa SAD-om.
Hrvatska je završila pristupnu raspravu pred 19 od 25 odbora za ulazak u OECD, što je daleko više od preostalih sedam zemalja u pristupnom procesu. Od ovih 19 odbora, 17 ih je već donijelo formalno mišljenje te preostaje još formalno mišljenje odbora za okoliš i odbora za trgovinu.
Osim Hrvatske, u procesu pregovora za članstvo u OECD-u trenutno se nalaze još dvije zemlje članice Europske unije – Bugarska i Rumunjska, kao i tri države iz Južne Amerike – Brazil, Argentina i Peru, te dvije azijske zemlje – Indonezija i Tajland. Prema izjavama iz Vlade, Hrvatska je među njima najviše napredovala u ispunjavanju uvjeta za pristupanje.
Provedba reformi
Unatoč ovoj nepredviđenoj odgodi, Hrvatska i dalje planira završiti proces pristupanja OECD-u do 2026. godine. No, ključni korak u tom procesu bit će ocjena spremnosti zemlje, planirana za rujan 2025., a sada postoji mogućnost njezinog pomicanja. Da bi ostala na zacrtanom putu, Vlada će morati ubrzati provedbu reformi, posebice jer su one u posljednje vrijeme usporene zbog izbornog ciklusa.
Među reformama koje su već pokrenute, Ministarstvo financija pripremilo je novi Zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu, dok su dodatni propisi koji bi trebali osigurati veću učinkovitost i transparentnost poslovanja državnih tvrtki još uvijek u izradi. Također, radi se na reguliranju sustava plaća, strategiji isplate dividendi te definiranju ključnih pokazatelja uspješnosti koji bi omogućili preciznije praćenje rada državnih poduzeća.
Jedan od ključnih ciljeva reforme je profesionalizacija upravljačkih struktura u državnim tvrtkama. Planira se uvođenje transparentnog sustava imenovanja članova nadzornih odbora, što bi uključivalo javne natječaje ili angažiranje stručnih regrutacijskih agencija. Osim toga, povećat će se udio neovisnih članova u nadzornim odborima kako bi se osigurala veća odgovornost i profesionalnost u donošenju poslovnih odluka. Iako je odgoda ulaska u OECD izazvala određenu zabrinutost, Hrvatska i dalje ima priliku osigurati svoje mjesto u ovoj prestižnoj organizaciji, pod uvjetom da ubrza provedbu ključnih reformi i održi fokus na poboljšanju upravljanja državnim sektorom.
Moguće prednosti članstva
Članstvo Hrvatske u OECD-u može donijeti i niz strateških prednosti koje mogu pozitivno utjecati na gospodarski razvoj, međunarodnu integraciju i kvalitetu života građana. Hrvatska će imati priliku razmjenjivati iskustva i najbolje prakse s razvijenim gospodarstvima te sudjelovati u stručnoj ocjeni vlastitog napretka. Osim toga, članstvo omogućuje aktivno sudjelovanje u globalnim raspravama o ključnim ekonomskim i društvenim izazovima, čime Hrvatska može postati ravnopravni sudionik u oblikovanju međunarodnih standarda.
Ekonomska stabilnost i privlačenje investicija još su jedan važan aspekt članstva. Uključivanjem u OECD, Hrvatska može signalizirati stabilnost i predanost tržišnom gospodarstvu, što može povećati povjerenje stranih investitora. Usklađivanje sa standardima OECD-a u područjima korporativnog upravljanja, financijskih tržišta i transparentnosti dodatno mogu poboljšati poslovno okruženje i konkurentnost domaćih poduzeća.
Poboljšanje uvjeta za međunarodnu trgovinu i investicije također je važan cilj. Pridruživanje OECD-u može Hrvatskoj omogućiti lakšu integraciju u globalna tržišta kroz usvajanje priznatih regulativa i standarda. Time se domaćim tvrtkama može omogućiti širenje na međunarodnoj razini, dok potrošači mogu imati koristi od veće ponude i kvalitete proizvoda i usluga.
Jedan od ključnih izazova s kojim se Hrvatska suočava je učinkovitost javne uprave i borba protiv korupcije. Članstvo u OECD-u može pomoći u unapređenju rada državnih institucija i poduzeća kroz transparentnije i odgovornije politike. Pristupanje OECD-u za Hrvatsku bi predstavljalo korak naprijed u smjeru dublje međunarodne integracije, jačanja gospodarstva i podizanja životnog standarda građana, ali da bi to funkcioniralo ključne su duboke reforme i borba protiv korupcije.