Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini gotovo istim tempom kao i u 2023., uz poboljšane izglede za SAD i slabiji rast gospodarstva eurozone no što se očekivalo zbog posustajanja Njemačke, procjenjuje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj.
Svjetsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 2,9 posto, procjenjuje OECD, podigavši procjenu od prošle jeseni za 0,2 postotna boda. To bi značilo da bi tempo rasta trebao tek blago usporiti u odnosu na 2023. kada je aktivnost porasla za 3,1 posto. I prognoza za 2025. pokazuje gotovo isti rast, uz procijenjenu stopu rasta od tri posto, u skladu s OECD-ovim izračunima iz studenog.
Poticaj rastu bit će očekivano snižavanje kamatnih stopa u vodećim gospodarstvima, paralelno slabljenju inflacije, objašnjavaju u OECD-u u međuprognozama za vodeća svjetska gospodarstva.
Američko gospodarstvo trebalo bi u 2024. porasti 2,1 posto i usporiti u 2025. na 1,7 posto, procjenjuju. Rast cijena trebao bi usporiti pa će središnja banka sniziti kamatne stope, a realna će primanja porasti.
Aktivnost u eurozoni porast će pak u ovoj godini samo 0,6 posto, izračunali su u OECD-u, snizivši procjenu za 0,3 postotnog boda zbog očekivanog njemačkog usporavanja. Blago su snizili u procjenu za iduću godinu, s 1,5 na 1,3 posto.
Njemačko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini gotovo stagnirati, uz prognoziranu stopu rasta od 0,3 posto. U 2025. rast bi po njihovim izračunima trebao ubrzati na 1,1 posto. Francuska bi pak trebala pratiti prosjek eurozone.
Kina ima problema s krizom na tržištu nekretnina i ‘neraspoloženim‘ potrošačima, pa bi gospodarski rast u ovoj godini trebao usporiti na 4,7 posto, s prošlogodišnjih 5,2 posto. U 2025. aktivnost bi trebala dodatno usporiti, na 4,2 posto, prognozirao je OECD.
Najsnažnije bi u ovoj godini u skupini velikih trebalo porasti indijsko gospodarstvo, za 6,2 posto. Slijedi Indonezija s prognoziranom stopom rasta od 5,1 posto.
Inflacija je od studenog slabila brže no što se očekivalo u SAD-u i u eurozoni, dok je u Kini bila stabilna, utvrdili su, upozorivši ipak da bi rast cijena mogao i ubrzati.
- Visoka razina geopolitičke napetosti predstavlja značajan kratkoročni rizik za aktivnost i inflaciju, posebno ako sukob na Bliskom istoku izazove poremećaje na tržištima energije - objašnjavaju.
Rast potrošačkih cijena mogao bi neočekivano ubrzati i zbog tvrdokornih cjenovnih pritisaka u uslužnom sektoru dok bi gospodarska aktivnost mogla porasti slabije ako utjecaj strožih uvjeta financiranja nadmaši očekivanja, dodaju.