U Hrvatskoj ima približno 1.000 ljudi čije osobno financijsko bogatstvo premašuje 20 milijuna dolara, dok osobno financijsko bogatstvo velike većine stanovništva ne doseže 250 tisuća dolara, pokazuje Globalno izvješće o bogatstvu u 2023., koje je u utorak objavio Boston Consulting Group (BCG).
Za globalno istraživanje, uključujući i Hrvatsku, BCG je koristio podatke temeljene na globalnom sustavu nacionalnih računa (SNA), dobivene od središnjih i poslovnih banaka. Ti podaci pokazuju kako nešto manje od 20 tisuća građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu u vrijednosti između 250 tisuća i milijun dolara, dok približno 4.100 građana Hrvatske posjeduje financijsku imovinu između jednog i dvadeset milijuna dolara.
Prema dostupnim podacima, financijsko bogatstvo u Hrvatskoj raslo je u razdoblju od 2017. do kraja 2022. po godišnjoj stopi od 7,1 posto te je dosegnulo približno sto milijardi dolara, a očekuje se da će od kraja 2022. do 2027. rasti po godišnjoj stopi od otprilike 5,9 posto.
Iz BCG-a pritom napominju da prema imovinskim klasama financijsko bogatstvo ne uključuje tzv. realnu imovinu, odnosno nekretnine, trajna dobra široke potrošnje kao što su automobili i brodovi, ni nemonetarno zlato ili druge plemenite kovine. Vrijednost realne imovine rasla je u razdoblju od 2017. do 2022. po godišnjoj stopi od pet posto te je dosegnula otprilike 200 milijardi dolara, podaci su koje je prikupio BCG.
- Čvrsti podaci o Hrvatskoj pokazuju da je raspodjela financijskog bogatstva u Hrvatskoj ravnopravnija nego na globalnoj razini - oko 75% ukupnog financijskog bogatstva u Hrvatskoj posjeduju ljudi s manje od 250 tisuća USD financijske imovine, dok je to na globalnoj razini tek 32%. U isto vrijeme ultrabogati ljudi u Hrvatskoj, a to su oni s više od 20 milijuna USD financijske imovine, posjeduju samo 6 posto ukupnog financijskog bogatstva za razliku od više od 20 posto u svijetu. Također, s obzirom na zakonsku obvezu štednje u mirovinskim fondovima, Hrvatska se, u ovom izvještaju, ističe i visokim udjelom financijske imovine u dugoročnim mirovinskim i životnim osiguranjima (29% u odnosu na istočnoeuropski prosjek od 9%). Istodobno, depoziti i gotovina predstavljaju 50% ukupne financijske imovine ljudi u Hrvatskoj, što je iznad istočnoeuropskog (46%) i svjetskog (30%) prosjeka. Sve to ukazuje da ljudima nedostaje i prilika i ambicija za ulaganje privatnog novca u druge imovinske klase nego u nekretnine ili gotovinu na banci. Rješavanju ovog problema bi pomogao razvijeni sustav financijskog posredništva za usmjeravanje financijskog bogatstva ljudi u potporu privatnim ulaganjima, a time i gospodarskom razvoju u Hrvatskoj. Osim što ta sredstva nedostaju gospodarstvu, ljudi su pod visokim rizikom gubitka stvarne vrijednosti osobne financijske imovine. Moramo se prisjetiti vremena od prije više od 30 godina na ovim prostorima, kada je okruženje visoke inflacije rezultiralo gubicima stvarnih vrijednost osobnog bogatstva. To se može ponoviti i danas, posebno za one koji imaju gotovinu na banci bez obzira što smo ove godine postali dio Eurozone. I baš zato treba razvijati učinkovit sustav i povjerenje u financijsko posredništvo za usmjeravanje osobne financijske imovine prema razvoju hrvatskog gospodarstva - rekao je Tomislav Čorak, direktor i partner u BCG-u.
Globalno financijsko bogatstvo lani smanjeno 4 posto
Na globalnoj razini, pak, financijsko bogatstvo pojedinaca u 2022. je palo za četiri posto u odnosu na 2021., na 255 bilijuna dolara, smanjivši se po prvi put u 15 godina, uslijed inflacije i rasta kamatnih stopa te loših rezultata na tržištima kapitala zbog geopolitičkih neizvjesnosti izazvanih ratom u Ukrajini.
Ipak, navode iz BCG-a, očekuje se da će taj pad biti kratkotrajan, pa se tako do kraja godine očekuje rast tog bogatstva za pet posto, na 267 bilijuna dolara.
No, globalno je proasla vrijednost realne imovine, koja uključuje nekretnine, trajna potrošna dobra i umjetnine, za 5,5 posto na 261 bilijun dolara. Stoga je ukupno apsolutno globalno bogatstvo poraslo lani jedan posto, na 516 trilijuna dolara, navode iz BCG-a.