U Kini rastu poslovni indeksi, pa je indeks menadžera nabave (PMI indeks) u veljači snažno rastao zahvaljujući dinamiziranju aktivnosti nakon novogodišnjih praznika u siječnju te normalizaciji nabavnih lanaca, piše u HUP-ovom Fokusu tijedna ekonomist Hrvoje Stojić. Pored jasnog oporavka domaće potražnje gledano kroz rast subindeksa novih narudžbi (+3,2pb), glavne europske izvoznike veseli rast izvoznih narudžbi, po prvi puta u posljednje dvije godine iznad prekretne razine od 50 bodova. Štoviše, Kina je postala druga izvozna velesila u auto industriji, zamalo pretičući Njemačku, čiji izvoz bilježi snažan pad s 4,5 milijuna automobila u 2018. na 2,5 milijuna lani.
PMI indeks za prerađivačku industriju porastao je iznad očekivanja za 2,5 postotna boda (pb) na 52,6 boda, što je najviša razina još od 2012. Istodobno, PMI indeks za uslužni sektor nastavlja rast na 56,3 bodova zahvaljujući daljnjem rastu osobne potrošnje nakon siječanjske potrošačke ‘groznice’.
Vodeća uloga osobne potrošnje u ovogodišnjem oporavku je dobra vijest za europske ekonomije, kojima je Kina drugo najveće izvozno tržišta nakon SAD-a. Predanost Kine samodostatnosti u novim tehnologijama podržava rast strateških industrija poput električnih vozila, obnovljive energije te općenito napredne prerađivačke industrije.
Uzgred rečeno, Kina je u samo zadnje dvije godine postala druga izvozna velesila u auto industriji, zamalo je pretekla Njemačku, čiji izvoz bilježi snažan pad sa 4,5 milijuna automobila u 2018. na 2,5 milijuna lani. Štoviše, regionalne vlade ubrzavaju izdanja obveznica u korist financiranja infrastrukturnih projekata.
Opreza u pogledu iznenadnog optimizma, međutim, nikad dosta. Naime, unatoč usporavanju stopa pada tržišta nekretnina po službenoj statistici, neovisne studije pokazuju da je oko pola rezidencijalnih projekata velikih posrnulih developera na čekanju od srpnja lani. Nije posve jasno u kojoj mjeri stanovništvo može smanjiti prekomjernu štednju (USD 660 milijardi) akumuliranu tijekom pandemije.
- Na razini od 3,8 posto BDP-a ona je komparativno niska u odnosu na pandemijski maksimum u SAD u trećem kvartalu 2021. od oko 10 posto BDP-a. Negativni utjecaji na tamošnju ekonomiju i dalje proizlaze iz općenitog usporavanja rasta globalne ekonomije kao i trgovinskih i političkih tenzija na relaciji Kina-SAD. Naročito u području novih tehnologija nakon što su se Japan i Nizozemska pridružile SAD u restrikcijama na izvoz naprednih poluvodičkih tehnologija, zaključuje Stojić.