Iz HUP-a zaključuju da hitno rješavanje problematike poljoprivrednog zemljišta mora biti prioritet, bez odgađanja, populističkih pristupa ili odluka koje ne doprinose rastu proizvodnje hrane
Bruto dodana vrijednost u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu u prvih devet mjeseci 2024. godine jedva raste 0,4 posto godišnje, što je osam puta sporije u odnosu na rast ukupnog BDV-a ekonomije. To je već četvrta godina zaredom u kojoj poljoprivreda zaostaje za ukupnom ekonomskom aktivnosti. Realni dohodak poljoprivrede je u 2024. godini pao 6,3 posto na 1,6 mlrd eura, u kombinaciji s padom vrijednosti poljoprivredne proizvodnje od 0,3 posto na 28 mlrd eura. Udio izvoza u prihodima poljoprivrednih tvrtki pao je na 14,6 posto, što je najniža razina od 2019, stoji u najnovijem HUP-ovom Fokusu tjedna.
Unatoč poboljšanju u posljednjim godinama, BDV poljoprivrede dosegao je tek 50,4 posto njemačkog prosjeka. Stoga ne iznenađuje da je zbog rasta nominalnog uvoza hrane i živih životinja na pet milijardi eura deficit u međunarodnoj razmjeni unutar ove kategorije skočio na 2,2 mlrd eura. Hrvatska ima najveći deficit u trgovini prehrambenim proizvodima (2,7 posto BDP-a), a u posljednje tri godine bilježi najveće pogoršanje trgovinskog salda u komparaciji sa zemljama CEE regije, Njemačkom i Italijom. Spomenuto ju čini najizloženijom rastu uvoznih cijena, naročito tijekom povećane kolebljivosti istih (trenutačno cijene mlijeka, mesa, ulja, kave, kakaovca, itd.), relativno većih u odnosu na pretpostavljene domaće cijene.
Poljoprivredna proizvodnja bilježi pad EBITDA marže na najnižu razinu od 2021. te ispod srednjoročnog prosjeka zbog relativnog povećanja troška sirovina i materijala kao i troška prodane robe. Unatoč blagom povećanju investicija u dugotrajnu imovinu od 4,5 posto u 2023. godini, relativna razina investicija (capex/sales) je ispod srednjoročnog prosjeka, što ukazuje na nedovoljna ulaganja te zaostajanje u poboljšanju dodane vrijednosti, odnosno dobiti po zaposlenom. U poljoprivredu i ribarstvo je od 2013. do 2025. godine isplaćeno 8,3 milijardi eura potpora. Nastave li se negativni trendovi, Hrvatska neće imati kontrolu nad vlastitom prehrambenom sigurnošću.
Osigurati prehrambenu sigurnost
HUP-ova udruga prehrambene industrije i poljoprivrede je upozorila na niz strukturnih problema, koji ograničavaju rast domaće proizvodnje hrane. Ključni izazov su male, neuređene i nekomasirane parcele, neiskorišteno državno zemljište, administrativne prepreke u zakupu i dodjeli zemljišta te sustav bodovanja koji ne favorizira primarne proizvođače. Osnova svakog uspješnog poslovanja je planiranje stoga pozivamo Ministarstvo poljoprivrede da izradi dvogodišnji plan objave svih natječaja iz resora te postavi i vrlo transparentne i nedvosmislene uvjete za iste.
Hrvatska treba odmak od percepcije poljoprivrede kao socijalne politike i prepoznati njezinu stratešku važnost. Globalni poremećaji u lancima opskrbe, klimatske promjene i rast cijena hrane jasno su pokazali da države koje ne osiguraju vlastitu proizvodnju hrane postaju iznimno ranjive. Zato je nužno osigurati da se državno zemljište dodijeli na korištenje proizvođačima koji mogu povećati domaću proizvodnje. Trenutačno više od 132.000 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nije u funkciji, dok se istovremeno sustav dodjele zemljišta odvija presporo i često ne daje prednost proizvodnim kriterijima.
Hrvatska treba zaokret u upravljanju poljoprivrednim zemljištem kako bi osigurala prehrambenu sigurnost i smanjila ovisnost o uvozu. Za ilustraciju fragmentiranosti, u Hrvatskoj je registrirano 164.629 poljoprivrednih gospodarstava koji koriste 1.160.287 hektara poljoprivrednog zemljišta. Čak 55,6 posto poljoprivrednih gospodarstava ima površinu upisanu u ARKOD manju od 3 hektara. U strukturi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava njih 83,4 posto imaju do jednog člana, a čak 58,3 posto od svih poljoprivrednih gospodarstava nema niti jednog člana odnosno poljoprivreda im nije primarna djelatnost.
Prema podacima Ministarstva od 330.187 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta pod zakupom i koncesijama je 107.303 ha, bez raspolaganja je 132.975 ha, dok je pod privremenim korištenjem 70.157 hektara. Koji su glavni problemi trenutačnog Zakona o poljoprivrednom zemljištu?
1. Natječaji za zakup državnog poljoprivrednog zemljišta ne osiguravaju dodjelu zemljišta stvarnim proizvođačima
- Čak 132.975 hektara državnog poljoprivrednog zemljišta nije stavljeno na raspolaganje
- Trenutačni bodovni sustav favorizira neproizvodne faktore, poput domicilnosti (20 bodova), dok se prerada i zapošljavanje vrednuju sa svega pet bodova
- Mnogi robni proizvođači gube zemljište jer nemaju sjedište u jedinici lokalne samouprave (JLS) u kojoj se nalazi zemljište, a dobivaju ga oni koji ne ulažu u preradu ili razvoj.
HUP-ovo rješenje: Promjena bodovnog sustava u korist stvarnih proizvođača i prerade tako da se povećaju bodovi za preradu, stručnost, zapošljavanje i proizvodnu učinkovitost.
Preporuke HUP-a za veću prehrambenu sigurnost
HUP predlaže unaprjeđenje Zakon o poljoprivrednom zemljištu u cilju osiguranja jačanja poljoprivrede i prehrambene proizvodnje.
2. Problemi s maksimalnom površinom u zakupu
- Trenutačni zakon omogućava JLS da ograniče maksimalnu površinu u zakupu, ali ovaj sustav često vodi do prevelike usitnjenosti zemljišta
Rješenje: Model u kojem korisnik može dobiti maks. 100 posto više površine od one koju koristi (vlasništvo + zakup). Postojeće proizvodno gospodarske cjeline koje su desetljećima okrupnjavali građani i poljoprivredna industrija zakonom moramo štititi od cijepanja.
3. Problem privremenih ugovora – nesigurnost za proizvođače
- Oko 70.000 ha državnog zemljišta je pod privremenim ugovorima, i kao takvo nevidljivo za EU fondove, odnosno ulaganja
- Sadašnji sustav ne nudi stabilnost poslovanja – poljoprivrednici ne mogu dugoročno planirati, prijavljivati se za poticaje ili kredite
- Natječaji se odvijaju presporo – natječaji raspisani prije godinu i pol još nisu završeni.
Rješenje: Produljenje privremenih ugovora za 10 godina, uz dokaz obavljanja poljoprivredne proizvodnje.
Iz HUP-a zaključuju da hitno rješavanje problematike poljoprivrednog zemljišta mora biti prioritet, bez odgađanja, populističkih pristupa ili odluka koje ne doprinose rastu proizvodnje hrane. Hrvatska poljoprivreda ne može si priuštiti daljnje oklijevanje niti odluke koje će zadovoljiti kratkoročne interese, ali dugoročno ugroziti prehrambenu sigurnost i gospodarski razvoj.
Umjesto kratkoročnih rješenja, potrebna je sustavna promjena u načinu upravljanja zemljištem. Poduzetništvo u poljoprivredi mora biti omogućeno i malim i velikim sustavima, no ključni cilj mora biti osiguranje dugoročnosti i prehrambene sigurnosti, umjesto sustava koji održava neproduktivne strukture nauštrb onih koji mogu osigurati stabilnu i održivu proizvodnju hrane.
Novi zakon treba osigurati da državno zemljište koriste oni koji doista proizvode hranu, a ne oni koji ispunjavaju administrativne uvjete. HUP poziva Ministarstvo poljoprivrede da u suradnji s gospodarstvom postavi temelje modernog sustava raspolaganja zemljištem.