Proizvodna aktivnost u eurozoni pala je na najnižu razinu od prvih zatvaranja zbog Covid-19 2020. godine jer rekordna inflacija i slabljenje globalnog gospodarstva smanjuju potražnju za robom, objavio je Bloomberg.
Sva najveća gospodarstva valutnog bloka osim Irske zabilježila su produbljenje pada u listopadu, prema anketama menadžera nabave S&P Globala objavljenim u srijedu. Najgore je pogođena Španjolska, a odmah iza nje Njemačka, koja je među najizloženijima ruskom smanjenju opskrbe energijom.
Podaci ‘sada jasno signaliziraju da je proizvodno gospodarstvo u recesiji‘, rekao je ekonomist iz S&P Globala Joe Hayes u izjavi.
- Čimbenici koji će vjerojatno pogoršati pad uključuju inflaciju, koja je i dalje tvrdoglavo visoka unatoč stalnim dokazima da se pritisci u opskrbnom lancu povlače - dodao je.
Ovotjedna istraživanja u Aziji pokazala su usporavanje tamošnjih tvorničke aktivnosti, što je dodatni dokaz da se svjetsko gospodarstvo hladi. Predviđa se da će 19-člano europodručje skliznuti u recesiju zbog porasta cijena energije i neizvjesnosti potaknute ruskim ratom u Ukrajini, čak i nakon što je ostalo iznenađujuće otporno u tri mjeseca do rujna.
Najveća inflacija od uvođenja eura
Podsjetimo, godišnja inflacija u eurozoni u listopadu je ponovo ubrzala, dosegnuvši 10.7 posto, novu najvišu razinu od uvođenja eura, pokazale su u ponedjeljak procjene Eurostata odražavajući ubrzan rast cijena energije i hrane. U rujnu je godišnja inflacija iskazana harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u 19 zemalja koje dijele zajedničku europsku valutu iznosila 9.9 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.
Rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini dosegnuo je tako novu najvišu razinu od uvođenja zajedničke europske valute 1999. godine. Eurostat inače izračunava inflaciju od 1996. U usporedbi s rujnom potrošačke su cijene u mjesecu na izmaku u prosjeku porasle 1.5 posto, blago ubrzavši na mjesečnoj razini, pokazuje tablica Eurostata.
I u listopadu je najveću podršku rastu cijena pružila energija, poskupjevši za 41.9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, te za 6.5 posto u odnosu na prošli mjesec.
Daleko najviše stope inflacije ponovo su bilježile baltičke zemlje, na čelu s Estonijom, gdje je iznosila 22.4 posto. U Litvi i Latviji cijene su porasle za 22 odnosno 21.8 posto. Ukupno 11 zemalja bilježi dvoznamenkaste stope inflacije, pokazuju Eurostatove procjene.
U skupini zemalja s rastom cijena u rasponu od 10 do 20 posto najvišu stopu inflacije ponovo su bilježile Nizozemska i Slovačka, od 16.8 odnosno 14.5 posto. U Njemačkoj i Italiji, najvećem i trećem po veličini europskom gospodarstvu i važnim hrvatskim trgovinskim partnerima, cijene su porasle 11.6 odnosno 12.8 posto.
Od ostalih važnih trgovinskih partnera, susjedna Slovenija bilježi inflaciju od 10.3 posto.
Najnižu godišnju stopu inflacije i u listopadu je imala Francuska, drugo najveće gospodarstvo eurozone, gdje je iznosila 7.1 posto, pokazuju prve procjene Eurostata. Na mjesečnoj razini, cijene su pale samo u tri zemlje, u Estoniji za 1.6 posto, u Grčkoj za jedan posto, a na Malti za 0.6 posto. Najviše su pak porasle u Italiji, za četiri posto, pokazuju tablice Eurostata.