Njemačka je lani imala najgore ekonomske rezultate među najjačima u svijetu. Kažu to u MMF-u u kojemu upozoravaju na trend na koji je naš HNB upozoravao još prije koju godinu: zombi tvrtke, praktički mrtve, no bauljaju statistikom živih samo zbog pandemijske pomoći države, šire svoj udjel, pa sada kada potpore presušuju zavladala je pošast stečajeva. Konkretnije, njemački su stečajevi u deset prošlogodišnjih mjeseci porasli čak 24 posto u odnosu na isto razdoblje 2022., uz galopirajući rast neplaćanja: nenaplativi su iznosi lani premašili 1,2 bilijuna eura, što je čak 44 posto više nego u 2022. Kompot zelene politike koja je ugasila alternative ruskome plinu, potopa njemačkih proizvođača ‚fosilnih‘ automobila, pandemijsko-ratne krize i ružnih geopolitičkih igrokaza nokautiralo je europski motor rasta. Na koji je Hrvatska itekako trgovinski oslonjena. Stoga se svi mogući scenariji, vrijeme i opcije oporavka pažljivo zapisuju.
Pa, u kojem će smjeru njemačka recesija? Analitičar Ivica Brkljača kaže da iako Njemačka tehnički nije zabilježila recesiju, odnosno pad BDP-a u dva uzastopna kvartala, ipak im je BDP u cijeloj 2023. pao 0,3 posto.
– Time im je realni BDP u 2023. bio svega 0,7 posto iznad razine predpandemijske 2019. Za usporedbu, hrvatski je BDP u 2023. bio realno veći oko 13 posto u odnosu na 2019. Lani su im najviše pali industrija i građevinski sektor. Osobna potrošnja, kao najveća sastavnica BDP-a, pala je 0,8 posto u 2023. i bila je 1,5 posto manja (korigirano za inflaciju) nego pretkrizne 2019. Potrošnja je trajnih dobara pala 6,2 posto i to je utjecalo na pad ukupnoga uvoza od 3 posto. Izvoz im je pao nešto manje (-1,8 posto) pa je neto izvoz ublaži pad.
Najveća europska ekonomija ne uspijeva pronaći nove izvore rasta i to je zabrinjavajuće za cijelu Europu, posebno za zemlje koje su najviše oslonjene na njemačko gospodarstvo poput, primjerice, Češke. Slaba potražnja u Njemačkoj utječe na hrvatske firme koje izvoze svoje proizvode i zasad najgore prolazi drvo-prerađivačka industrija koja ima velik pad narudžbi iz Njemačke, što ne iznenađuje, jer su investicije u njemačkom građevinskog sektoru pale, pala je i kupnja namještaja, značajno padaju i cijene nekretnina. Turizam je u Hrvatskoj već prošle godine na vrhuncu sezone zabilježio pad broja dolazaka njemačkih gostiju za 2 posto, stoga je za hrvatsko gospodarstvo itekako važno što se događa u Njemačkoj – precizira Brkljača.
Da je zbog njemačkog urušavanja ekonomije najviše stradao drvnoprerađivački sektor dokazuju i sektorski podaci – izvoz je u prosjeku pao više od 50 posto, u nekim tvrtkama i do 70 posto. Problemi su počeli krajem 2022., polako su se intenzivirali kroz prvo polugodište 2023., a prava je drama nastala od rujna. Kako je 2022. godina bila vrlo dobra prema prihodu i dobiti tvrtke su to pokrivale rezervama iz te godine. No, one su nestale kroz godinu dana i sada se troše krediti za likvidnost. Tvrtke su već od sredine 2023. krenule s rezanjem troškova, od investicija do zaposlenih, uz pad prihoda u rasponu od 30 do 60 posto.
Dio industrije ipak (još) nije pogođen, no scenariji razvoja dublje recesije i oporavka nisu važni ‚samo‘ zbog izvoza. Njemačka je, naime, četvrti najveći izravni strani investitor u Hrvatskoj s 4,8 milijardi eura uloženih od 1993. do kraja trećega tromjesečja 2023. U 2022. Njemačke su kompanije uložile 176,5 milijuna eura, a u prva tri lanjska tromjesečja čak 471 milijuna. Kako ulaganja u Njemačkoj drastično padaju, trend će se sigurno preliti i u naše dvorište. Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja veli kako nismo samo mi u strahu, cijela istočna Europa osjeća posljedice.
– Problem je dublje naravi. Prva je pogrešna procjena uvjerenje da će Njemačka uvijek imati pristup jeftinim ruskim sirovinama i energetici, a drugi je rast ovisnosti o izvozu u Kinu (Kina joj je četvrto izvozno tržište, op.a.). Vidljivo je u domeni električnih i hibridnih vozila da kineski izvoz raste, stvarajući tako pritisak na njemačku auto industriju. Njemačka uz to prakticira fiskalnu disciplinu koja je čak i ustavno oblikovana, a takva je politika rezultirala manjim ulaganjima u infrastrukturu nego što bi se inače očekivalo za tako bogatu ekonomiju – kaže.
Kakvi su scenariji za Njemačku mogući, kakve će biti posljedice po EU i Hrvatsku pročitajte u novome broju Lidera.