Kineska reakcija na Trumpove carine je iznimno snažna, ali može biti i gora ako američki predsjednik uvede nove carine ili sankcije
Kina bi mogla dodatno pojačati pritisak na američke kompanije kao odgovor na carine koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, zadržavajući pritom dio svojih ‘aduta‘ za moguće pregovore u sve intenzivnijem trgovinskom ratu dviju najvećih svjetskih ekonomija, piše FT.
Peking je već uzvratio udarac SAD-u povećavši carine na američku robu za 34 posto te je donio niz drugih mjera, uključujući zabranu izvoza rijetkih zemnih metala kao i pokretanje antimonopolske istrage protiv kineske podružnice američkog kemijskog diva DuPonta. Za razliku od prethodna dva vala kineske odmazde, koji su ciljali konkretne kategorije američkog uvoza, ovaj put Peking je najavio sveobuhvatno povećanje carina koje stupa na snagu 10. travnja, dan nakon što počnu vrijediti američke ‘recipročne‘ mjere.
– Kineska reakcija na prve dvije runde carina bila je umjerena i strpljiva, ali pokazalo se da strpljenje nije pomoglo – izjavio je Tu Xinquan, dekan Kineskog instituta za studije WTO-a pri Sveučilištu za međunarodno poslovanje i ekonomiju u Pekingu.
Cory Combs, zamjenik direktora pekinške konzultantske kuće Trivium China je dodao kako je situacija loša ali da može biti i gora.
– Peking si je strateški ostavio prostor za daljnje jačanje odmazde gdje god američke ili tuđe akcije ugroze kineske ekonomske interese – rekao je Combs.
Stroža provedba mjera
Najnovije kontrole izvoza odnose se na sedam novih stavki koje su dodane već postojećem popisu koji uključuje antimon, galij i germanij. To su najznačajnije ‘mineralne kontrole‘ do sad s tim da Kina još uvijek ima prostora za strožu provedbu postojećih mjera i pokretanje novih istraga protiv tvrtki koje posluju u Kini, dodao je Combs.
Kineski dužnosnici su za državne medije u ponedjeljak izjavili da su spremni sniziti kamatne stope i smanjiti obvezne rezerve za banke. Također su poručili da postoji ‘dovoljan fiskalni prostor‘ za povećanje državnog deficita i korištenje izvanrednih mjera za poticanje potrošnje. Trumpova trgovinska ofenziva dolazi u osjetljivom trenutku za Peking, koji pokušava privući strana ulaganja u borbi protiv usporavanja gospodarstva i deflacijskih pritisaka.
Kraj suzdržanosti
Kina je u početku drugog Trumpovog mandata nastojala smiriti tenzije, pa je čak poslala potpredsjednika Han Zhenga na predsjedničku inauguraciju u siječnju što je bio neuobičajen potez. Međutim, suzdržanost je završila prošlog tjedna kada se Kina našla među glavnim metama američkih ‘recipročnih‘ carina. Prema analizi Goldman Sachsa, nove carine podići će prosječnu stopu američkih nameta na kinesku robu na 60 posto. Kina je osudila carine, koje su već izazvale pad na svjetskim burzama, te je u posljednji trenutak intervenirala i zaustavila prodaju američkih operacija TikToka, tražeći pregovore o carinama prije pristanka na bilo kakvu prodaju.
Mjere objavljene u petak usmjerene su na takozvane srednje i teške rijetke zemne elemente poput samarija, gadolinija i terbijuma, koji su ključni za brojne tehnologije, uključujući optička vlakna, pohranu i prijenos podataka. Iako američka ovisnost o tim sirovinama nije velika, Kina opskrbljuje 60 posto svjetskih potreba za rijetkim zemnim elementima, ali prerađuje gotovo 90 posto ukupne količine. Laki rijetki zemni elementi – također ključni za visokotehnološke proizvode poput medicinske opreme, električnih vozila i pametnih telefona mogli bi biti sljedeći na meti kineskih ograničenja. Ministarstvo trgovine, koje odobrava izvoz ključnih komponenti i strojeva, moglo bi dodatno pooštriti kriterije za američke kupce, upozoravaju stručnjaci.
Jedan posrednik iz Pekinga koji prodaje kineske međuproizvode i opremu američkim kupcima kaže da u posljednje vrijeme kineski regulatori odugovlače s izdavanjem dozvola za robu s kontrolnog popisa.
Zabrana ulaganja
Još jedna opcija koju bi Peking mogao razmotriti je zabrana kineskim kompanijama ulaganje u SAD, čime bi ih spriječio u sudjelovanju u Trumpovim nastojanjima za obnovu američke industrijske proizvodnje. Kineske tvrtke poput proizvođača automobila BYD-a i baterija Gotion već su investirale u američke proizvodne pogone, no svako novo ulaganje od sada će zahtijevati i zeleno svjetlo iz Pekinga.
Kina je već otežala izlazak određenim inženjerima i opremi izlazak iz zemlje kako bi zaštitila svoju dominaciju u opskrbnim lancima elektronike i baterija. Glavni Appleov dobavljač Foxconn tako ima problema s premještanjem strojeva i tehničkih stručnjaka u Indiju, gdje Apple diversificira proizvodnju.
Stručnjaci upozoravaju da bi Peking mogao poduzeti dodatne protumjere prema američkim tvrtkama koje posluju u Kini. Već su pokrenute antimonopolske istrage protiv tehnoloških divova Googlea i Nvidije. Pravnici, poput Bena Kostrzewa iz odvjetničke kuće Hogan Lovells, upozoravaju da postoji sve veći rizik da će se američke tvrtke suočiti s parnicama zbog usklađenosti s međunarodnim sankcijama prema kineskom Zakonu protiv stranih sankcija. Taj je zakon donesen 2021., a dosad se koristio uglavnom za uvođenje sankcija pojedincima, poput tadašnjeg senatora Marca Rubija, kojeg je Peking smatrao odgovornim za donošenje antikineskih zakona.
– Postoji rizik da će strane tvrtke završiti na kineskim sudovima ako prekinu ugovore s kineskim partnerima zbog sankcija. Kina dosad nije koristila zakon na taj način, ali to se sada može promijeniti – upozorava Kostrzewa.