Porez na ekstradobit najčešće je jednokratan i vremenski ograničen ili je barem moguće predvidjeti njegov vremenski okvir
Prijedlog zakona o besplatnom računu koji uvodi niz bankovnih usluga za građane za koje se neće naplaćivati naknada izazvao je pravu buru tijekom javne rasprave. Iz redova banaka moglo se čuti kako će zbog te mjere morati smanjiti kreditiranje, a zakon smatraju i udarom na poduzetničku slobodu. Predloženi zakon zapravo je nastavak razmirica između države i banaka o visini naknada i provizija. Koji su argumenti banaka i kako će na kreditiranje utjecati ograničenje koje je nedavno uvela Hrvatska narodna banka, za Lider govori direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko, koja će sudjelovati i na Liderovu Financijskom forumu 9. ožujka u Zagrebu.
Banke su burno reagirale tijekom javne rasprave o Prijedlogu zakona o besplatnom računu za građane, spominjale su i ustavne tužbe. Smatrate li takvu njihovu reakciju opravdanom?
– Da, smatram je opravdanom. Međutim, moram ovdje jasno istaknuti da banke nisu protiv dostupnosti računa i usluga. Nama samo nije jasno koji to problem zakonodavac želi riješiti. Ako je riječ o problemu usluge računa za osobe slabijeg imovnog stanja, onda je to već riješeno uslugom osnovnog računa, koji je besplatan. Otvoreni smo za razgovor ako takav račun treba proširiti dodatnim uslugama. Ako je problem zakonska obveza isplata plaće na bankovni račun, i to se može riješiti vrlo jednostavno – omogućavanjem računa za čije se otvaranje, vođenje i zatvaranje ne bi naplaćivala naknada, kao ni ona za podizanje novca na bankomatu vlastite banke. Taj je problem, dakle, lako rješiv, ali ne u onom opsegu koji je predložio zakonodavac. Ovdje ne govorimo o besplatnom računu, nego o besplatnom paketu usluga, i to bez jasnih kriterija, što je velik rizik. Kad govorimo o naknadama, treba istaknuti nekoliko činjenica. Nedavno je objavljena EY-eva analiza o visini najčešće korištenih naknada u poslovanju s građanima. Pokazala je da su u Hrvatskoj one među nižima u Europi, a kvaliteta i dostupnost usluga iznimno su visoke, bilo da govorimo o poslovnicama, digitalnim kanalima bilo o bankomatima. Nadalje, u najnovijoj ‘HUB Analizi‘ Velimir Šonje analizirao je udjel prihoda od naknada i provizija u BDP-u od 2016. do 2024. Pokazalo se da je pao s 1,07 na 0,75 posto BDP-a. Uspoređujemo li udjel naknada i provizija u ukupnim prihodima banaka, u Hrvatskoj je on dvadesetak posto, a u Europi oko trideset posto. U svjetlu tih činjenica pitamo se zašto je predložena zakonska inicijativa koja cilja toliko širok opseg usluga koje bi trebale biti besplatne.
Mislite li da je riječ o prikrivenom porezu na ekstradobit?
– Takvo zakonsko rješenje lošije je od poreza na ekstradobit. Porez na ekstradobit najčešće je jednokratan i vremenski ograničen ili je barem moguće predvidjeti njegov vremenski okvir. U našem slučaju riječ je o dugoročnome i trajnome financijskom teretu za banke zato što se može očekivati da će zakonska obveza godinama ostati na snazi. Takav trošak, koji se ne temelji na profitu, nego na pružanju konkretne usluge koja ima svoju cijenu i operativne zahtjeve, može se promatrati kao oblik strukturnog opterećenja. Zakon će imati dugotrajan učinak i kad se taj učinak protegne na mnogo godina, banke će imati velike gubitke.
Cijeli razgovor s Tamarom Perko možete pronaći u fizičkom ili digitalnom izdanju poslovnog tjednika Lider.