Članstvo u eurozoni jamči državi, gospodarstvu i građanima veću sigurnost i bolju zaštitu od kriza i ekonomskih šokova, kazao je u srijedu premijer Andrej Plenković na početku sjednice Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
‒ Ulazimo u krug najrazvijenijih zemalja Europe i najbolje povezanih s najsnažnijim mehanizmima solidarnosti i potpore u trenucima gospodarskih kriza ‒ istaknuo je Plenković.
Članstvo u eurozoni omogućit će gospodarstvu niže kamate, veću otpornost na krize i veću konkurentnost, a članstvo diže i međunarodni rejting Hrvatske u političkom, ekonomskom i financijskom smislu.
‒ Nalazimo se u završnoj fazi uvođenja eura i, unatoč svim izazovima i krizama s kojima smo bili suočeni proteklih godina, na pragu smo ostvarenja jednog od dva strateška cilja, dublje integracije Hrvatske u Europsku uniju, jedan je ulazak u europodručje, a drugi je schengenski prostor ‒ kazao je Plenković.
Poručio je i da je u iduća četiri mjeseca do uvođenja eura preostalo još dosta posla.
Elementi za lakše uvođenje eura
Četiri su, kaže, glavna elementa o kojima treba voditi računa da bi proces uvođenja eura prošao fino i suptilno.
Prvi je informiranost i zaštita potrošača, koji moraju biti adekvatno informirani i upoznati s procesom te zaštićeni od bilo kakvih nastojanja nekoga da 'lovi u mutnom'.
Drugi je provedba zakonodavnih i drugih aktivnosti koje će osigurati pravno izvjesnost prilagodbe.
Treći je prilagodba gospodarstva i društva, i to u pogledu opskrbe novcem banaka, poduzeća i građana, što je tehnički i logistički vrlo zahtjevan proces.
Četvrto je ukazivati na sve prednosti koje će Hrvatskoj donijeti članstvo u eurozoni.
Tako je Plenković naveo da je u svim zemljama koje su prije ušle u eurozonu znatno porastao standard građana.
Jednokratan i minimalan rast
Istaknuo je, među ostalim, primjer Slovenije, koja je ušla u eurozonu 2007. godine. Od tada pa do 2021. godine tamošnje su bruto plaće porasle za 48 posto, a cijene za 26 posto. Realan rast bruto plaća iznosio je oko 22 posto.
Plenković je podsjetio da od 5. rujna nastupa obveza dvojnog iskazivanja cijena, u kunama i eurima, što je važno da se građani prilagode iskazivanju cijena u eurima.
Podsjetio je da je tečaj eura fiksiran na 7,53450 kuna i da se na osnovu tog tečaja preračunavaju cijene.
Upozorio je da će državna tijela kontrolirati preračunavanje cijena u cilju zaštite potrošača.
Plenković je naveo da u eurozonu ulazimo u vrijeme nekoliko kriza, od Covida-19, pa do ruske agresije na Ukrajinu i posljedične energetske krize te rasta cijena energije, hrane.
S obzirom na rast inflacije u Europi, svijetu i Hrvatskoj, Plenković se osvrnuo na teze da će sve poskupiti s uvođenjem eura.
‒ Dosadašnja iskustva u zemljama koje su uvele euro pokazuju da je taj rast bio jednokratan i minimalan, bio je između 0,2 i 0,3 postotna boda ‒ istaknuo je Plenković.
Sjednica Nacionalnog vijeća za uvođenje eura održana je prije današnje tematske sjednice Vlade posvećenoj usvajanju više od 60 zakona, koje će Sabor ove jeseni usvojiti kao dio zakonodavne prilagodbe za uvođenje eura.