Do studenog ove godine u Hrvatskoj je odobreno čak 160.000 radnih dozvola za strane radnike. Oko 63.000 dozvola odobreno je za sektor građevine, a čak 43.000 dozvola izdano je za strane radnike u turizmu, istaknuo je to premijer Andrej Plenković na današnoj konferenciji o demografiji koju je organiziralo predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj.
Najviše radnih dozvola za strance izdano je za državljane Bosne i Hercegovine, po brojnosti zatim slijede Srbija, pa Nepal i Indija te Sjeverna Makedonija, rekao je premijer Plenković i apostrofirao kako useljenička politika mora biti krucijalni dio demografske politike koja se više ne smije prepuštati tržištu, niti samim poduzetnicima.
- Demografski izazovi Hrvatske i s tolikim brojem strane radne snage nisu rješeni, a zbog pada nataliteta Hrvatske će se, kao i druge zemlje EU, vrlo brzo suočiti sa pitanjima kao što je opstanak mirovinskog sustava, ekonomska održivost i konkurentnost - istaknuo je premijer Plenković na početku konferencije.
Osim toga, naveo je, Europljani će do 2070. činiti tek oko četiri posto svjetskog stanovništva, što ugrožava položaj Europe u svijetu, a premijer smatra da bi "demografsko slabljenje Europe moglo dovesti do toga da se Stari kontinent sve manje uzima u obzir i sve manje uvažava", što povećava hitnost za suočavanje s demografskim izazovima.
O važnosti suočavanja sa demografskim izazovima, koji iziskuju strateški odgovor, govorila je i Dubravka Šuica, europska povjerenica za demokraciju i demografiju, koja je iznijela i podatak kako će do 2070. godine u svijetu biti tek četiri posto Europljana.
- Kontroverzna je tema, ali obzirom na te demografske promjene teško ćemo rupe na tržištu rada popuniti bez legalnih migracija. Važno je stoga spomenuti da je u Europu ušlo 7,3 milijuna legalnih migranata i oko 300.000 nelegalnih. Najviše migranata dolazi u Njemačku, Španjolsku, Francusku i Italiju, a najmanje u Estoniju, Latviju i Slovačku - kazala je Šuica.
Gdje je tu Hrvatska, nije istaknula, no navela je da bi hrvatska konkurentnost bila itekako ugrožena da nema stranih radnika. S druge strane, uvozimo radnu snagu jer, kako je istaknula, nisu svi radno sposobni ljudi na tržištu rada. U Europi primjerice osam milijuna žena u EU nije na tržištu rada i zapostavljaju svoju karijeru jer se moraju brinuti o djeci ili roditeljima jer nemaju mogućnosti da im djeca idu u vrtić ili da im roditelji budu u domovima za starije. Kad su muškarci u pitanju, tek je oko 450.000 muškaraca koji ne rade jer brinu o djeci ili roditeljima.
- Nitko ne bi trebao birati između djece i obitelji i radnog mjesta - rekla je Šuica.