Jačanje otpornosti na krize bitna je pouka covida i rata u Ukrajini, a za to je važna politička stabilnost, istaknuto je u subotu na konferenciji ‘Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi‘.
Taj dvodnevni skup su organizirali Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).
Premijer Andrej Plenković u svome je govoru rekao da je vlada, kao dio šire europske političke obitelji kojoj pripada, u svojim politikama slijedila tri načela: odgovornost pojedinca, slobodu poduzetništva i razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva.
No, sve to moralo je biti brzo mijenjano, jer su to tražile okolnosti, dodao je.
Zadnjih nekoliko godina opisna načela su bila na snažnoj kušnji zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, ali vlada je u tom razdoblju snažno reagirala kako bi zaštitila građane i ekonomiju i očuvala socijalni mir, rekao je Plenković.
– Generalno, ne bismo se željeli puno miješati u tržišna kretanja, bili bismo sretni da nismo morali, međutim, sve što smo radili proteklih nekoliko godina od početka pandemije, a posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je suprotno – rekao je premijer.
– Bilo je to vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo i očuvanje socijalnog mira, uz istovremeno nastojanje da ostvarimo strateških ciljeve koje smo sami zacrtali – rekao je Plenković.
Istaknuo je da je ključ uspješnih vladinih poteza u političkoj stabilnosti i stabilnosti javnih financija.
– Kada imate političku stabilnost, imate kapacitet koristiti svoju političku moć za postizanje strateških ciljeva – rekao je.
Naglasio je i značajnu ulogu europski fondova u financiranju gospodarskih i društvenih projekata.
Plenković je izvijestio i o vladinim projekcijama prema kojima će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto. Istaknuo je da dobre rezultate očekuje od turizma, te dodao da Hrvatska postaje sve značajnija kao energetsko čvorište i jedna od točaka putem koje Europa želi osigurati energetsku neovisnost o ruskim energentima.
Smatra da je najvažnija strateška odluka EU-a u energetici bila dogovor o ograničavanju cijena plina, na što su špekulanti i trgovci reagirali. Kad su svi shvatili da smo ozbiljni, cijene su počele padati, rekao je Plenković.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da u nepredvidim vremenima jačanje otpornosti postaje prioritet za poslovne subjekte i za vlade.
Predsjednica MMF-a Kristalina Georgijeva rekla je da se pri planiranju prioriteta fond koncentrira na tri točke: borbu protiv inflacije uz istovremenu brigu da se ne potkopaju temelji za rast; energetsku tranziciju i pronalazak načina "kako ploviti u novoj eri fragmentiranog svijeta".
Plenković pozvao na odgovorno formiranje cijena
U izjavama u stanci konferencije guverner Vujčić naglasio je kako je energetska tranzicija tema koja je u fokusu, pogotovo nakon početka rata u Ukrajini. Složio se s Plenkovićem da je politička stabilnost bitna u ekonomskoj politici. Zadnji podaci o inflaciji po njegovim riječima pokazuju da ona nastavlja padati, što je jako dobar trend, ali trebat će vremena da se spusti na ciljanu razinu koju HNB vidi na dva posto. Očekuje da će to biti do 2025. godine, kao i čelnica MMF-a Georgijeva.
Ona je pak čestitala Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura i izvrsnim ekonomskim pokazateljima u zadnjoj godini, ističući da je vladina projekcija rasta za ovu godinu višestruko veća od MMF-ove procjene za cijelu eurozonu.
Uz rusku invaziju na Ukrajinu, po njezinim riječima tema koja se nametnula je inflacija, koja ne ugrožava samo ekonomski rast, nego je problem za ranjive skupine stanovništva.
Za regiju kojoj Hrvatska pripada po njezinim je riječima važna i energetska sigurnost, a MMF želi ubrzanu tranziciju ka zelenim energijama.
Smatra da su za Hrvatsku dobra vijest pojačana ulaganja u nekretnine, no kaže i kako je pitanje kakav u tom kontekstu treba biti vladin fiskalni odgovor.
– Ako imate više, trebali biste više i pridonositi – rekla je.
Plenković je najavio nastavak politike smanjenja inflacije i podizanja standarda građana, u čemu su važne najavljene porezne izmjene. Istaknuo je da neće biti poreza na nekretnine u trenutnom mandatu Vlade. Što se tiče inflacije, rekao je da je ona u svibnju pala šesti mjesec zaredom, a da energenti ne utječu na inflaciju, kao ni zamjena kune eurom. Pozvao je na odgovorno formiranje cijena.
Konferencija ‘Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u Srednjoj, Istočnoj i Jugoistočnoj Europi‘ okuplja predstavnike vlade, guvernere središnjih banaka i ministre financija iz srednje, istočne i jugoistočne Europe, predstavnike Europske komisije i Europske investicijske banke te akademske zajednice i civilnog društva.
Među temama su jačanje energetske sigurnosti uz zelenu tranziciju te upravljanje makroekonomskim i strukturnim politikama u svijetu sve učestalijih šokova opskrbe.