Kanadska naftna kompanija Vermilion najavila je, predstavljajući poslovne rezultate za treći kvartal, izgradnju plinske infrastrukture za svoje bušotine u istočnoj Hrvatskoj koje bi trebale generirati 10 milijuna dolara prihoda mjesečno.
Vermilion nadalje najavljuje da su već započeli pripremu lokacije na istoku Hrvatske za buduće plinsko postrojenje, čije je puštanje u rad planirano sredinom 2024. godine. No, osim eksploatacije i novog postrojenja, Kanađani najavljuju da nastavljaju tražiti nove izvore plina u Hrvatskoj, koji se, čini se, pokazao itekako kvalitetnim.
- Trenutačno smo u procesu izgradnje hrvatskih plinskih postrojenja. Tamo imamo nominalni kapacitet prodaje od oko 15 milijuna kubičnih stopa dnevno. Mislim da u Europi o tim brojevima morate razmišljati ne samo u smislu količine nego u smislu mnogo većeg neto povrata nego što smo pretpostavili, pogotovo u odnosu na povrat u Sjevernoj Americi. Ako zamislimo Hrvatsku s 20 milijuna kubičnih stopa dnevno u te dvije bušotine, to bi moglo generirati 10 milijuna dolara prihoda mjesečno i s netback profitima (op. a., bruto dobit od proizvodnje plina) koji su otprilike sedam ili osam puta veći nego u Kanadi – rekao je na predstavljanju Darcy Kerwin, potpredsjednik Vermilion Energyja za međunarodno poslovanje.
Prema informacijama iz kompanije, rast proizvodnje plina na međunarodnim operativnim projektima Vermilliona rast će za 11 posto u idućoj godini i za pet posto na teritoriju Sjeverne Amerike.
Inače, Vermilion Energy, koji je izlistan na njujorškoj burzi, izvijestio je o snažnom rastu poslovnih rezultata u trećem tromjesečju za 2023., a prema najavama novih projekata u Hrvatskoj, ali i Njemačkoj Australiji, prihodi će i iduće godine imati solidne stope rasta. Njihove bušotine u Hrvatskoj pokrivaju približno 515 tisuća hektara, što Vermilion čini, stoji na njihovim službenim stranicama, „jednim od najvećih kopnenih vlasnika zemljišta u zemlji“.
Jednu bušotinu dobila i Ina
No, Vermilion nije, barem ne bi trebao biti, vlasnikom zemlje, već samo koncesionar nad bušotinama. Podsjetimo, u srpnju 2014. godine je raspisano nadmetanje za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika na kopnu (Panonski bazen). Definirano je ukupno šest istražnih područja koji se protežu uz područje Drave, istočne Slavonije i Save.
Temeljem ovog nadmetanja, 2016. godine potpisano je pet ugovora, od kojih četiri sa podružnicom kanadske kompanije Vermilion Zagreb Exploration d.o.o. i jedan s INA – Industrijom nafte d.d. Bušotinski radni prostor je pripremljen i 17. lipnja 2019. godine počinje izrada bušotine, a ako je suditi prema Vermilionovim planovima, plina u Panonskom bazenu ima napretek.
Profit koji bi trebao potaknuti daljni rast kanadskog naftnog diva neće nažalost ostati u Hrvatskoj, koja će dobiti tek mrvice. Naime, prema ugovoru o koncesiji Kanađani će plaćati Hrvatskoj tek naknadu za eksploataciju plina, a tu će naknadu dijeliti proračuni države, općine i županije u kojoj se bušotine eksploatiraju.
- No ta naknada ima u sebi i ugrađen postotak od profita, tako da će svi na koncu ipak realizirati veće prihode temeljem eksploatacije pline - istaknuo je Davor Štern, stručnjak za energetiku. On tvrdi kako najave o ostvarenju ‘10 milijuna dolara mjesečnih prihoda po bušotini u tom biznisu, ni nisu toliki spektakl‘.
- Solidno, ali ništa više od toga - tvrdi Štern dodavši da neće samo profitirati lokalne zajednice i država, nego i Plinacro koji će panonski plin distribuirati.