Uredbom MiCA, koja je uz nekoliko odgoda stupila na snagu sredinom prošle godine, licencirat će se i regulirati pružatelji usluga virtualne imovine na razini Europske unije. Tko želi pružati te usluge, morat će postati regulirani subjekt kao i svi drugi sudionici financijskog tržišta
Pet je društava upisano u Registar pružatelja usluga virtualne imovine Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), još ih je dvanaest podnijelo zahtjeve za upis, a 84 društva nisu zadovoljila zakonsku obvezu. Upisani su Electrocoin, Digital Assets, Adria Digital Exchange, In Kapital i splitski Duplico koji su za ulazak u Registar morali ispuniti sve uvjete iz Pravilnika o vođenju registra pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga virtualne imovine. U Hanfi ističu da svaki podnositelj zahtjeva dostavlja podatke o strukturi i organizaciji društva, internom sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma i profilu rizika društva te objašnjavaju da se taj postupak registracije razlikuje od drugih u svijetu po tome što se odnosi isključivo na pranje novca i financiranje terorizma, a uredbom MiCA (Markets in Crypto-Assets – tržišta kriptoimovine) na razini Europske unije licencirat će se i regulirati pružatelji usluga virtualne imovine za pružanje tih usluga.
Oprez pri ulaganju
Napominju da društvima koja nisu zadovoljila zakonsku obvezu nije odbijen upis u Registar, nego da ona nikada nisu ni podnijela zahtjev za upis, što su zbog zakonskih promjena trebala učiniti. Dodali su da je riječ o 84 društva koja su u Sudski registar upisala djelatnosti razmjene virtualne i fiducijarne imovine i/ili skrbničke usluge novčanika na temelju prijašnjega Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, koji je bio na snazi do 31. prosinca 2022. Stupanjem na snagu novoga Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma 1. siječnja 2023. i pripadajućeg pravilnika Hanfa podsjeća da je tim društvima dan rok do početka rujna 2023. da podnesu zahtjev za upis te djelatnosti u Registar u skladu s novim propisima.
– Navedena 84 društva niti su podnijela novi zahtjev za upis u Registar niti su izbrisala predmetne djelatnosti iz Sudskog registra u propisanom roku. Stoga se smatra da spomenute djelatnosti obavljaju neovlašteno, zbog čega je Hanfa upozorila građane da se ne koriste uslugama tih društava te je provela daljnje korake prema njima. Agencija, inače, upozorava i educira javnost o financijskim prijevarama te na internetskim stranicama objavljuje mnogo materijala i brošura. Opći su savjeti za ulaganje da se ulaže samo u ono što ste istražili i dobro poznajete, da provjerite društvo s kojim želite poslovati, da ne nasjedate na ponude koje nude brzu i veliku dobit te ne ulažete novac potreban za svakodnevan život – savjetovali su u Hanfi.
Što donosi MiCA
Uredba MiCA, nastavljaju, stupila je na snagu 29. lipnja 2023., ali odgođena je primjena odredaba o tokenima elektroničkog novca (engl. electronic money tokens, EMT) i tokenima povezanima s imovinom (eng. asset referenced tokens, ART); one će se primjenjivati od 30. lipnja 2024. Odgođene su i odredbe koje se odnose na izdavanje ostalih vrsta kriptoimovine te na pružanje usluga vezanih uz kriptoimovinu, koje će se primjenjivati od 30. prosinca 2024. Upućivanje u saborsku proceduru zakona o provedbi uredbe MiCA, prema planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva financija, Hanfa očekuje u prvom tromjesečju ove godine.
– Do stupanja na snagu tog zakona Hanfa je za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom mjerodavna isključivo prema Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, vodi registar takvih društva i nadzire provode li ona sve mjere i postupke propisane tim zakonom, ali nema ovlasti nadzirati njihovo poslovanje s kriptoimovinom, poslovno ponašanje prema klijentima ili zaštitu imovine klijenata. Ta će se društva u roku koji bude predviđen Zakonom o provedbi MiCA-e, ako i dalje budu željela pružati te usluge, morati licencirati za njihovo pružanje i tako postati regulirani subjekti kao i svi drugi sudionici financijskog tržišta. Zakonom o provedbi uredbe definirat će se izdavanje odobrenja za izdavanje određenih vrsta kriptovimovine, odobravanje tzv. bijele knjige za pojedine vrste kriptoimovine, izdavanje odobrenja za rad za pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom, nadzor nad poštovanjem odredbi Uredbe te prekršajne odredbe za kršenje odredbi Uredbe. Nova regulacija neće se odnositi na kriptoimovinu koja je jedinstvena i nije zamjenjiva drugom kriptoimovinom (tzv. NFT – non-fungible tokens) – opisali su u Hanfi.
Hrvati vole kripto
Electrocoinov direktor Nikola Škorić naglasio je da se uvjeti za zakonito poslovanje virtualnom imovinom razlikuju u pojedinim državama. Tako ima primjera od posve restriktivnog sustava virtualne imovine u Kini do vrlo liberalnog sustava, poput onog u Salvadoru, gdje je bitcoin proglašen službenim sredstvom plaćanja. Smatra da se Hrvatska svojom regulacijom profilirala kao vrlo otvorena jurisdikcija, pri čemu je riječ o svojevrsnoj pripremi za MiCA-u.
– Electrocoin posluje bolje od svjetskog tržišta kripotvaluta, na kojem je promet lani u prosjeku pao za 80 posto. Primjerice, najvećoj američkoj burzi kriptovaluta Coinbaseu promet je u prosjeku pao za više od 80 posto u četiri tromjesečja, nakon vrhunca u posljednjem tromjesečju 2022. Naš je prosjek prometa u četiri tromjesečja pao za samo 40-ak posto od vrhunca prošle godine. Oko 50 posto prometa dolazi nam iz Hrvatske, a ostatak iz EU-a. Vjerujemo da je to zbog naše posebne usluge koja omogućava da klijenti izravno trguju iz svojega kriptonovčanika a da pritom sredstva ne moraju najprije deponirati kod nas. Ulagačima je privlačna i kvaliteta korisničke potpore: dostupni smo 24 sata na dan svakoga dana u godini i odgovaramo na upite u roku od 15 minuta, najčešće u samo nekoliko minuta, što je u kriptoindustriji nezamislivo. Konkurenciji u svijetu i susjedstvu vrijeme odgovaranje se broji u satima, često i danima – rekao je Škorić.
Teško mu je odrediti kolika je vrijednost tržišta virtualne imovine u Hrvatskoj s obzirom na to da hrvatski građani kriptovalute kupuju i njima trguju po cijelom svijetu, a ti podaci nisu dostupni, no naveo je da je Eurobarometar sredinom prošle godine Hrvatsku stavio na drugo mjesto u EU-u prema udjelu građana koji ulažu u kriptovalute. Istaknuo je da je Hrvatska i jedna od pet-šest država Unije u kojima građani jednako ulažu u kriptovalute i tradicionalne instrumente: 16 posto u kripto i 17 posto u tradicionalne instrumente.