Pogled na stanje tržišta: Bauk jeftinih kineskih webshopova kruži online prostorom

Različiti izvori podataka o stanju hrvatskog tržišta e-trgovine nude različite rezultate, no činjenica je da, u odnosu na nagli rast tijekom pandemijskih godina, to tržište više stagnira nego što lagano raste, a sve zbog uzroka na koje je nemoguće utjecati poput jeftinih kineskih webshopova. No to tržište e-trgovine ima velik potencijal. Online kupuju građani, a e-trgovina sastavni je dio poslovne strategije hrvatskih tvrtki svih veličina jer im jamči rast prodaje.

Prema podacima Državnoga zavoda za statistiku, u prva četiri mjeseca ove godine e-trgovina u Hrvatskoj rasla je 1,8 posto u odnosu na 2023. A prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj je 2023. online kupovalo 59 posto građana, dok je na području Europske unije to činilo njih 70 posto. Najviše su kupovali odjeću, a na drugom je mjestu dostava hrane iz restorana i ostalih ugostiteljskih objekata. E-trgovinom koriste se i hrvatske tvrtke. Prema rezultatima istraživanja EU-a o korištenju internetske trgovine u tvrtkama u 2023. Hrvatska je na šestom mjestu u EU-u prema udjelu malih i srednjih tvrtki koje se koriste e-trgovinom u poslovanju, to čini njih oko 30 posto. Taj se podatak neznatno razlikuje od onoga za 2022. kada je iznosio 29,16 posto, a za 2021. iznosio je 30,15 posto. Udio od 30 posto održava se stabilno, ali i pokazuje da e-trgovina u Hrvatskoj stagnira.

Iznad prosjeka EU-a

Nagli rast e-trgovine dogodio se poslije 2020., kada je udio tvrtki koje su online poslovale iznosio 21 posto, ali posljednje dvije-tri godine taj se postotak vrti oko 30 posto. U odnosu na prethodne godine stagnira i udio prometa ostvaren e-trgovinom u tvrtkama, koji iznosi 13,4 posto, ali Hrvatska je u cijelom promatranom razdoblju iznad prosjeka EU-a.

U Udruzi eCommerce Hrvatska optimistični su u vezi s rastom e-trgovine, a glavnim uzrokom njezine stagnacije drže kineske webshopove.

– Iako se na razini Europe nešto smanjila stopa rasta online prodaje u usporedbi s epidemijskom godinom, u Hrvatskoj promet kod većine domaćih trgovaca još uvijek raste. U Facebook grupi eCommerce Hrvatska nedavno smo proveli anketu prema kojoj više od 80 posto trgovaca tvrdi da su 2023. imali veći promet nego 2022. Uzrok nešto slabijeg rasta nego prije dvije godine možemo tražiti u kineskim shopovima koji prodaju jeftinu robu ili u velikim brendovima odjeće i obuće koji nude besplatan povrat i imaju veći proračun za oglašavanje, ali ne smijemo zaboraviti da svi oni utječu i na rast popularnosti online prodaje u Hrvatskoj. Osim toga, prema našem istraživanju online kupaca, većina ih još uvijek veliki dio ozbiljnih kupnji odrađuje kod domaćih webshopova, primarno zbog povjerenja, brzine dostave i garancije. Također, broj kupaca koji kupuju online barem jednom na mjesec udvostručio se u posljednje tri godine – ističe Marcel Majsan, predsjednik Udruge eCommerce Hrvatska.

Dodaje da ta udruga svake godine analizira webshopove svojih članova te su u njoj primijetili da većina prati svjetske trendove, ali zbog ograničenja tržišta, nažalost, još uvijek malo njih ulaže u skupe tehnologije.

– Rješenje je širenje poslovanja izvan granica RH, što može biti skupo u startu, ali dugoročno vraća investiciju – napominje Majsan.

Tko je koliko zaradio

Prema Majsanovim riječima ne postoje službeni podaci o vrijednosti online tržišta u Hrvatskoj, no prema procjeni Statiste ono bi ove godine trebalo premašiti 1,5 milijardi eura, odnosno raste oko 10 posto na godinu. Što se tiče razvoja webshopova od epidemije se znatno povećao broj ecommerce developera, ali kod nas još uvijek većinu velikih brendova izrađuje jedna tvrtka iz Varaždina (Marker) te Majsan vjeruje da ima prostora i za nove, kvalitetne, specijalizirane agencije za razvoj e-trgovine.

– E-trgovina u Hrvatskoj raste. Čim raste BDP, rastu i inflacija i potrošnja, pa tako i u segmentu e-trgovine. Istina, malo usporena, ali i dalje malo iznad godišnjeg prosjeka EU-a. Pogledamo li više izvora (analitičkih kuća), procjene o situaciji na tržištu za ovu godinu razlikuju se u rasponu od milijardu do 1,4 milijarde eura. Raspon je velik, a nastaje zbog metodologije prikupljanja podataka, što može uključivati različite izvore informacija, ankete, podatke iz maloprodajnih lanaca i online trgovina te različite modele za predikciju budućih trendova. Isto tako različito se i definiraju e-commerce tržišta – pojašnjava vlasnik webshopa bellepoque.hr Claudio Kramarić, savjetnik za digitalno poslovanje, marketing i PR te predavač na Algebri.

– Neki izvori mogu uključivati samo B2C (business-to-consumer) transakcije, drugi i B2B (business-to-business) ili čak C2C (consumer-to-consumer) transakcije. Uzmemo li zlatnu sredinu, nakon pandemijskog rasta koji je ubrzao rast e-commercea toliko da smo u godini preskočili, rekao bih, gotovo desetljeće, podaci Udruge eCommerce govore o rastu od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu – navodi Kramarić.

Prema njegovim riječima, u 2023. vodeće internetske trgovine u Hrvatskoj prema neto prodaji bile su: ekupi.hr, specijaliziran za elektroniku i širok raspon potrošačkih proizvoda, s prihodom od 59,8 milijuna dolara, drugi je notino.hr s prihodom od 59,4 milijuna dolara i asortimanom proizvoda za ljepotu i osobnu njegu, slijedi aboutyou.hr, internetski modni trgovac, koji je ostvario prihod od 54 milijuna dolara, četvrti po prihodu od 46,5 milijuna dolara je pevex.hr, a peti konzum.hr, vodeći internetski supermarket, koji je ostvario 45 milijuna dolara prihoda.

Platforme za prodaju

– Ti podaci ne odnose se na rastući trend tzv. social commercea ili kupnje preko platformi društvenih medija, za koje je jako teško reći koliko dobro posluju u Hrvatskoj. No interes postoji, to je sigurno – ističe Kramarić. Prema njegovim riječima u Hrvatskoj su iznimno popularne platforme za preprodaju najprije odjeće, a potom i svega ostaloga, poput Vestaire Collectivea, Farfetcha, Lyst.coma…

– Vintage vibra je u strahovitom zamahu. No bez neke ozbiljnije analize bilo bi teško reći koliki joj je neto udio u ukupnoj prodaji, ali sigruno nije zanemarujuć. Potom imamo njuskalo.hr i slične platforme – navodi Kramarić, koji iz osobnog iskustva zna da je danas gotovo nemoguće govoriti o rastu poslovanja bez uspostavljene e-trgovine kao integralnog dijela poslovne strategije mnogih tvrtki.

– U suvremenom poslovnom okružju e-trgovina nije samo dodatna mogućnost već nužnost za rast i održivost poslovanja. Poduzeća koja ne uspiju integrirati e-trgovinu riskiraju da zaostanu za konkurencijom i izgube doticaj s modernim potrošačima. Često znam reći da ako nisi online, gubiš novac – naglašava Kramarić.

Jedan od najpoznatijih hrvatskih webshopova je onaj Konzumov. Konzum je prvi maloprodajni lanac u Hrvatskoj koji je pokrenuo webshop, a i danas je jedan od rijetkih maloprodajnih lanaca u zemlji s vlastitom online prodavaonicom, s više od 12.000 artikala. Ta tvrtka webshop razvija u skladu sa svjetskim maloprodajnim trendovima čineći velike iskorake u razvoju e-commercea i uvođenju digitalnih servisa, kao i u ukupnom tehnološkom unaprjeđenju kupnje.

Konzum u suradnji s partnerskom tvrtkom omogućava isporuku robe u roku manjem od sat vremena na području Zagreba. Uz gotovinsko i kartično plaćanje, također je prvi trgovac koji je omogućio plaćanje kriptovalutama, kao i putem aplikacije KEKS Pay.

Mogućnosti plaćanja

Velik udio u online plaćanjima karticama u Hrvatskoj zauzima Monri. Prema podacima Hrvatske narodne banke iz 2023., Monri ima 33 posto udjela u ukupnom obujmu online plaćanja.

– Kad danas govorimo o Monriju u kontekstu procesiranja online transakcija, mislimo na objedinjene usluge koje su prije korisnici znali pod imenima WebPay i WSPay. Zahvaljujući tom ujedinjenju, korisnicima obaju sustava mogli smo ponuditi nove pogodnosti, poput novih metoda plaćanja, boljih integracija i bržeg razvoja custom funkcionalnosti – nabraja Ivan Rebrović, voditelj razvoja poslovanja Monri Paymentsa.

Korisnici Monrijevih usluga iz različitih su sektora i veličine poslovanja. Prema Rebrovićevim riječima, neki su klijenti mikrokorisnici koji nemaju potrebu za pravim webshopom već samo žele jednostavnu mogućnost primanja online plaćanja. S druge strane, surađuju i s velikim multinacionalnim kompanijama koje imaju specifične zahtjeve i biraju payment providera koji se može integrirati u postojeću insfrastrukturu.

– Novija istraživanja pokazuju nam da čak tri od četiri Hrvata kupuju online, a osim što raste broj ljudi koji kupuju online, raste i iznos prosječnih košarica koje su plaćene karticom i u stopi od 20 do 35 posto u posljednjih nekoliko godina – ističe Rebrović i dodaje da rast online prodaje u Hrvatskoj pokazuje da su digitalne platforme za kupnju sve više prihvaćene. Očekuje se da će se taj trend nastaviti, potpomognut inovacijama u tehnologiji, boljom dostupnošću različitih platnih metoda i širenjem svijesti o sigurnosti online transakcija.