Poljska snažno optužuje Njemačku za ‘uništavanje‘ unutarnjeg tržišta Europske unije subvencioniranjem vlastitih energetskih kompanija dok se protivi paneuropskom ograničenju cijena plina samim time otkrivajući gorku podjelu oko pitanja kako prebroditi energetsku krizu na kontinentu.
Optužbe oko kontroverznog paketa potpore u vrijednosti od 200 milijardi eura kojeg je Berlin omogućio svom gospodarskom sektoru stigle su u isto vrijeme kada se čelnici Europske unije sukobljavali na neformalnom summitu u Pragu o smanjenju troškova energije i osiguravanja zaliha za zimu čiju opskrbu ograničava ruska invazija na Ukrajinu.
Njemački egoizam
‒ Jedinstveno europsko tržište doživjet će uništenje ukoliko njemačkoj vladi bude dopušteno subvencionirati samo vlastita poduzeća ‒ rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki rekavši i da se snažno protive tome.
Poljski je premijer poslao poruku Njemačkoj da bude ujedinjena i solidarna sa drugim državama članicama jer, kako je rekao, ‘u teškim vremenima se svi moraju složiti oko zajedničkog nazivnika, a ne samo nazivnika koji odgovara jednoj zemlji‘. Morawiecki je također najavio i ‘žestoku raspravu o njemačkom egoizmu‘.
Reakcija je to na najavu ‘dvostrukog ka-boom‘ financijskog paketa Olafa Scholza koji će biti namijenjen siromašnim građanima i domaćim poduzećima koji se suočavaju s višim računima za energiju. Obraćajući se novinarima u četvrtak u Pragu, Scholz je branio tu mjeru rekavši da i druge zemlje donose mjere kako bi ponudile olakšanje onima koji se bore s visokim računima.
To je izazvalo zaprepaštenje među ostalim članicama EU-a koje su vjerovale da bi se blok umjesto toga trebao usredotočiti na kolektivni pristup krizi.
Veliki paketi nepotrebni
‒ Potrebna nam je tržišna intervencija jer više ne možemo plaćati visoke cijene ‒ izjavio je belgijski premijer Alexander De Croo, dodajući da je potpora ograničenju porasla s tri zemlje u ožujku na 24 zemlje danas.
‒ Ne možemo sve riješiti subvencijama ‒ rekao je dodavši da tako veliki paketi podrške više nisu potrebni.
I druge su države upozorile da bi ograničenje moglo uplašiti dobavljače isporučenog ukapljenog prirodnog plina, poput Katara, tjerajući ih da svoje proizvode plasiraju drugdje. Austrijski kancelar Karl Nehammer, čija zemlja još uvijek dobiva plin iz Rusije, rekao je u petak da je Beč ‘za ograničenje cijene plina, ali moramo biti sigurni da to nije embargo na ruski plin‘.
Potrebni zajednički alati
Drugi su čelnici pozvali na zajedničko rješenje bez da su izravno kritizirali Berlin, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da bi 27 čelnika država članica trebali ‘raspraviti o tome kako ograničiti vrhunce u cijenama energije‘ kao i Putinovu manipulaciju cijenama.
‒ Ovo će biti rasprava o ograničenjima cijena, gdje ih postaviti i kako ih postaviti ‒ rekla je von der Leyen naglašavajući ‘jednostavno tržište i jednake uvijete za sve, a dodala je i da se tvrtke trebaju natjecati kroz kvalitetu, a ne kroz subvencije.
Čelnici će također tražiti više detalja o sporazumu koji su u četvrtak postigli von der Leyen i norveški premijer kako bi istražili ‘zajedničke alate‘ za ublažavanje krize.
Od početka invazije na Ukrajinu u veljači, Norveška je zamijenila Rusiju kao najveći vanjski dobavljač plina u EU. No dužnosnici su rekli da nije jasno hoće li sporazum između Bruxellesa i Osla rezultirati nižim cijenama ili više plina za blok.