Porez na ekstraprofit koji bi obuhvatio tvrtke čija je dobit porasla više od 20 posto u odnosu na prosjek četverogodišnjeg razdoblja, koji Vlada, prema najavama, planira uvesti, izazvao je žestoko protivljenje kompanija i financijskih stručnjaka. Ako se on uvede u obliku u kojem se najavljuje, neće biti kažnjeni samo ekstraprofiteri energetske krize, nego i tvrtke koje su zbog investicija i rasta poslovanja ostvarile dobre rezultate.
- Mogu samo reći da je takva odluka notorna glupost i da je ova zemlja sve luđa – komentirao je porezni stručnjak Hrvoje Zgombić najave o uvođenju novog poreza na ekstraprofit.
Prema njegovim riječima, veća dobit u kompanijama može biti rezultat investicija ili ranije ugovorenih poslova koji će se realizirati tek u ovoj godini. Tako da se u takvim slučajevima ne može govoriti o ekstraprofitu niti zarađivanju na energetskoj krizi.
- Ako se već planira uvesti takav porez, koji bi na neki način kaznio ‘ekstraprofitere‘, onda bi trebalo puno pametnije razraditi formulu na osnovu koje će se računati taj porez kako se ne bi oštetilo kompanije koje su zahvaljujući investicijama i širenju poslovanja, ostvarile veće prihode i sukladno tome veću dobit. Eventualno bi se onda takav porez trebao razrezivati u odnosu na angažirani kapital (vlastiti i zajam banke).
Dakle, ako je došlo do rasta prinosa u odnosu na angažirani kapital većeg od 20 posto u odnosu na neka ranija razdoblja, onda bi mogli govoriti o tome da je kompanija iskoristila krizu i podigla cijene svojih proizvoda i usluga iznad inflacije te bi to mogla biti osnova za razrezivanje poreza. Kod nas postoje ideje, ali tvorci politike, u konkretnom slučaju fiskalne politike nikad ne razmišljaju o obuhvatu i provedbenom mehanizmu – komentirao je Zgombić.
Nitko ne oporezuje sve tvrtke s rastom dobiti
Ovakav sveobuhvatni porez, koji se ne bi odnosio samo na energetske tvrtke, već na sve kompanije s rastom dobiti, do sada nije uvela niti jedna europska zemlja. Prema podacima stranice taxfoundation.org 15 europskih zemalja je do kraja rujna uvelo ili najavilo uvođenje poreza na esktra zaradu, a neke su, poput Švedske takav potez najavile ovih dana. Ovisno od zemlje do zemlje, taj novi ‘windfall porez‘ se kreće od 25 do 90 posto.
Većina zemalja odlučila je porez razrezati različitim energetskim tvrtkama, a dio njih je s poreznim škarama krenuo i na neke druge djelatnosti. No, niti jedna zemlja nije razrezala porez svim tvrtkama. Doduše, Poljska je bila planirala uvesti ekstra porez za sve tvrtke s više od 250 zaposlenih čija je profitna marža veća od profita u 2018.,2019. i 2021. godini, odnosno za banke čiji ROA prelazi trogodišnji prosjek. Porez je trebao biti drakonskih 50 posto, ali poljska je Vlada, čini se, barem trenutno reterirala te sada najavljuje samo porez na tvrtke iz nekih sektora.
Kompanije ne žele komentirati najave
Brojne tvrtke nezadovoljne su najavama novog poreza, no većina njih za sada ipak ne želi dati službeni komentar, budući da konačni prijedlog zakonskog rješenja koji bi regulirao novi namet još nije objavljen.
- Zasad nema nikakvih konkretnih zakonskih prijedloga kojima bi se ovo pitanje reguliralo, a nezahvalno je komentirati neslužbene informacije i najave. Kao kompanija koja je u proteklom razdoblju poslovala iznimno uspješno, ali i udvostručila svoje investicije u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na 2021., s pozornošću pratimo sve što se predlaže na ovu temu – odgovorili su iz INA-e.
Sličan komentar dobili smo i iz IT tvrtke Span, koja je u prvih devet mjeseci ostvarila rast dobiti od 162 posto.
- U ovom trenutku nećemo komentirati ovu temu jer još uvijek nema dovoljno konkretnih detalja vezano uz primjenu ovog poreza u Hrvatskoj – naveli su iz Spana.