Piše: Goran Dubček, CFA, InterCapital Asset Management
Ruska invazija Ukrajine naglasila je problematiku europske ovisnosti o ruskim energentima, međutim nafta i plin nisu jedine robe čija cijena snažno raste. Posljednjih 25 godina obje su sukobljene države postale veliki proizvođači i izvoznici poljoprivrednih sirovina. Zajedno sa drugim državama Istočne Europe i Centralne Azije imaju važnu ulogu u svjetskoj proizvodnji žitarica i uljarica.
Posebno pogođena biti će pšenica - najveći svjetski izvoznik pšenice napao je petog. Zajedno Rusija i Ukrajina čine gotovo 30 posto svjetskog izvoza, a pored njih su veliki proizvođači i izvoznici EU, SAD te Kanada. Kina i Indija pokrivaju 25 posto svjetske proizvodnje, međutim neto su uvoznici i njihov udio u svjetskom izvozu pšenice je zanemariv.
Iako je prošla godina donijela rekordne urode ukrajinskim poljoprivrednicima, do početka sukoba je izvezena tek polovica prošlogodišnjeg uroda. Nakon zatvaranja ukrajinskih luka daljnji izvoz značajno je otežan, a čak i da luke nisu zatvorene upitno je bi li trgovci bili voljni slati svoje brodove s obzirom da je ispred luke u Odessi nekoliko trgovačkih brodova već pogođeno ruskim raketama.
Suncokretovo ulje čini 9 posto svjetske proizvodnje biljnih ulja, a tu daleko najveću ulogu ponovno imaju zaraćene strane – Ukrajina čini čak polovicu svjetskog izvoza, a Rusija još četvrtinu.
U svjetskom izvozu kukuruza, nakon SAD-a (33 posto), Argentine (20 posto) i Brazila (18 posto) nalazi se Ukrajina (15 posto) koja, za razliku od drugih izvoznika, svake godine izveze praktički cijelu proizvodnju te će nemogućnost izvoza predstavljati veliki problem. Ukrajina je posebno bitan izvoznik kukuruza u Kinu gdje u cijeloj geopolitičkoj zbrci u nekom trenutku nije nemoguć ni nedostatak hrane. Rast cijena poljoprivrednih proizvoda naštetiti će svim velikim neto uvoznicima, a posebno pogođena biti će gospodarstva u razvoju iz Sjeverne Afrike i Bliskog Istoka.
Na budući urod i cijenu žitarica i uljarica značajni utjecaj će imati i cijena gnojiva. Rat u Ukrajini je rezultirao rastom cijene plina u Europi od preko 500 posto u odnosu na prije godinu dana, a uvoz ruskog plina u narednim godinama je i dalje upitan. U proizvodnji umjetnih gnojiva daleko najveći trošak predstavlja plin, a zbog snažnog rasta ulaznih cijena neki europski proizvođači počeli su zatvarati svoje pogone već krajem prošle godine. U kratkom roku situaciju mogu spasiti zalihe u silosima i skladištima gnojiva, međutim budućnost je vrlo neizvjesna.
Šire gospodarske posljedice invazije Ukrajine i sankcija Rusiji koje su uslijedile vidjeti će se kroz probleme u trgovačkim putovima, povišenim inflatornim pritiscima i volatilnosti na svim svjetskim tržištima. Nemogućnost proizvodnje i izvoza poljoprivrednih proizvoda te visoke cijene plina u Europi kratkotrajno će rezultirati većim zaradama drugih izvoznika žitarica, uljarica i umjetnih gnojiva kao što je SAD. Međutim, ekonomska cijena rata i zaustavljanja dijela svjetske trgovine te visoke inflacije je velika, a recesija u skorijoj budućnosti sve vjerojatnija.