Krajem listopada prošle godine u Gumiimpexu, jednoj od deset najvećih varaždinskih tvrtki po ostvarenom prihodu, većinski je vlasnički udio preuzeo finski investicijski fond KJK. Završetak je to procesa koji su dvije godine zajednički pripremali predsjednik Uprave Damir Kirić te njegov otac Rudolf Kirić koji je prije 51 godine osnovao Gumiimpex.
- Gumiimpex je od 1. studenog 2021. trideset posto u vlasništvu obitelji, a sedamdeset posto u vlasništvu KJK. Sklopili smo ugovor da će fond 15 godina biti u najmu Gumiimpexovih nekretnina kojima je obitelj ostala vlasnik, a mi ih u tom periodu ne možemo prodati. To je win-win situacija – rekao je Damir Kirić pojašnjavajući kako je preuzimanje bio prirodan slijed s obzirom na to koliko je obiteljska tvrtka narasla. Zapošljavaju više od 400 ljudi i ostvaruju oko 500 milijuna godišnjih prihoda. Ulazak KJK-a u vlasničku strukturu te obiteljske tvrtke inicijalno je planiran za prosinac 2020. godine, no iznenadna smrt oca nagnala je prvog čovjeka tvrtke da privremeno zaustavi proces.
Budućnost je u širenju
Kirić priznaje da ispočetka nisu prepoznali kakvu im priliku nosi ponuda KJK fonda. No, brzo su se u njihovu ozbiljnost uvjerili kada su posjetili svih osam tvrtki koje je fond u posljednjih deset godina preuzeo u Sloveniji. – Razgovarali smo s menadžmentom slovenskih tvrtki i vidjeli smo da su u roku od osam do devet godina koliko već imaju te firme tamo ostvarili trostruki rast što se tiče zaposlenika, prometa, i drugih financijskih pokazatelja kao što je EBITDA. KJK želi postići da Gumiimpex ovo što je danas u Hrvatskoj bude na regionalnoj razini i to planira postići akvizicijama. Mi kao obitelj dosad nismo akvirirali ništa. Mi smo iz jedne radione koja je imala 30 sa 30 kvadrata korak po korak došli do ovoga što je firma danas. Fond to tako ne radi, oni žele ulagati i u ovoj regiji preuzimati firme u toj branši i integrirati ih u Gumiimpex – ispričao je predsjednik Uprave kakva ih transformacija očekuje.
Iako financijski fond obično postavi barem svog financijskog direktora da kontrolira poslovanje, Kirić je i dalje jedini član Uprave. To pokazuje koliko fond ima povjerenje u način na koji vodi firmu. U iduće dvije godine u planu je uspostaviti novu Upravu te napraviti dobar kontroling s ciljem da se u prelasku s obiteljskog na korporativni način upravljanja zadrži kultura tvrtke koju su dugo gradili. Tek kada se postave procesi unutar tvrtke, uslijedit će akvizicije. Mete u regiji već su poznate.
Poslovanje u pandemijskim uvjetima
Gumiimpex ima tri potpuno različite, ali komplementarne djelatnosti koje se vrte oko gume. Bave se distribucijom guma najpoznatijih svjetskih proizvođača kao što su Michelin, Goodyear, Hankook, Sava, Bridgestone i Kormoran za osobna i teretna vozila, autobuse i velike radne strojeve. Osim toga izrađuju 6,5 tisuća različitih proizvoda od kaučuka (sedamdeset posto ih plasiraju na zapadna tržišta), te recikliraju sve vrste otpadnih guma, a devedeset posto proizvoda od gumenog granulata koji nastaje reciklažom izvoze. Diversificirano poslovanje u pandemijsko vrijeme pokazalo se dobrom strategijom. U 2020. uslijed izbijanja koronavirusa potencijal tržišta za putničke i teretne gume je pao, ali proizvodnja i reciklaža su se nastavile odvijati istom dinamikom. Prihodi su im 2020. godine pali samo za jedan posto u odnosu na 2019., dok im je u 2021. promet skočio s 430 na 500 milijuna kuna.
- U globalnoj gumarskoj industriji kao i mnogim drugim branšama, dobavljači su dizali cijene najmanje tri do četiri puta godišnje. Dakle, u 35 godina unazad koliko ja radim, svi dobavljači Michelin, Goodyear, Bridgestone, Hankook su dizali cijene jedanput godišnje u prosjeku 1 do 3 posto, to su bile više korekcije cijena. Sad su ih dizali tri do četiri puta godišnje i to po 4 do 5 posto svaki put. Kad toliko raste ulazna cijena, raste i prihod. Volumeni proizvodnje također su se digli, ali u tom rasponu rasta od 16 do 18 posto, za pola je zaslužan rast cijena, a za pola volumen – objašnjava Kirić te analizira da je najveći rast prihoda bio u dijelu trgovine, a proizvodnja je donijela četiri posto rasta.
Premda je cijena kaučuka na svjetskim tržištima tek lagano porasla, cijene energenata imat će veliki utjecaj na poslovanje u ovoj godini. Projekcija cijena za novi ugovor s distributerom struje pokazuju da će im troškovi električne energije poskupjeti 250 posto. Premda su na krovovima svih pogona ugradili solarne elektrane koje generiraju 4,5 MW struje te tom energijom pogone strojeve u dnevnoj smjeni, troškovi struje su im dosad iznosili milijun eura godišnje. Njihova proizvodnja radi 24 sata šest dana u tjednu. I takav drastičan rast cijena ogroman je udar. Dio tog troška pokušat će preliti na kupce, ali dio će morati amortizirati iz vlastita poslovanja. Stoga ove godine oprezno prognoziraju lagani rast.
Novi val iseljavanja
Uz energente velik im je izazov radna snaga, nakon dvije godine zatišja, započeo je novi val iseljavanja radnika u inozemstvo. Dok su 2019. na taj način izgubili 30 radnika u jednoj godini, u prva dva mjeseca 2022. već je deset ljudi iz tvrtke otišlo raditi u Njemačku. – Imamo 410 ljudi u firmi i dajemo vrlo pristojne plaće koje su u prosječnim neto iznosima među najvećima u regiji. Prosjek primanja u Gumiimpexu je 7.900 kuna neto, to je lijep iznos s obzirom da se radi o realnom sektoru. Pa ipak, ljudi biraju otići u inozemstvo. Neka idu, nemam problem s time da oni odlaze, svatko može danas birati, ali problem je što ti ljudi nemaju prave informacije. Nisu upućeni da će, ako nemaju prebivalište u toj zemlji gdje rade, na kraju godine dobiti pismo iz Porezne uprave da će morati platiti 30 posto poreza za tu godinu. Na kraju će im prihodi biti kao da su radili kod mene u pogonu. Puno nam ih se nakon godine dana vraća jer vide da nisu imali dobru računicu – priča Kirić uz obrazloženje kako se plaća od 2.500 eura svede na prosječnu plaću u njegovoj tvrtki:
– Kad se od tih 2.500 eura plati 15 posto poreza, ostaje 2.200 eura. Oduzmimo od toga još 30 posto poreza i već smo na 1.600 eura. Budući da su troškovi smještaja i hrane u inozemstvu veći, računajmo da to mjesečno iznosi minimalno 600 eura i došli smo do prosječne plaće kod nas. Treba dodati kako se u inozemstvu radi po 12 sati dnevno sa sat vremena pauze. Ako tu radi tri sata prekovremeno, imat će veću plaću nego tamo – argumentira čelnik Gumiimpexa te dodaje da u Hrvatskoj onemogućuje onima koji bi željeli povećati prihode dodatnim radom da to i učine. Mjesečno se ne smije odraditi više od deset sati prekovremeno i Zakon o radu, smatra on, trebalo bi promijeniti, ali ne na uštrb ljudi.
Privodimo razgovor kraju, Kirića čeka sastanak s delegacijom iz Hankooka, južnokorejskog proizvođača guma, šestog po veličini u svijetu. Budući da imaju proizvodnju u Europi, putničke gume proizvode u Mađarskoj, ideja je privoliti ih da naprave logistički centar u Hrvatskoj. Držimo fige i polako idemo prema velikom parkingu koji okružuje tu proizvodnu tvrtku.