piše: Goran Gazdek
Google navigacija dovodi nas do poljoprivredne ljekarne u Zagrebačkoj ulici 171. Trgovina je osrednja, rekli bi čak i mala za grad poput Požege. Iako je asortiman zavidan na prvi pogled djeluje kao nekakav kvartovski dućan u iznajmljenom prostoru obiteljske kuće, a ne sjedište Agronoma, trenutno najjače i najpropulzivnije firma u Požeško-slavonskoj županiji. Zato smo pomislili da nismo na pravoj adresi. Ne bi bilo prvi put da GPS pobrka koordinate, svi imamo takva iskustva pa na kraju pomogne ona stara – kartu čitaj, seljaka pitaj.
- Da, malo nam je skučeno ovdje, davno smo prerasli prostor, gužva je. Uvjeti rada za ljude u upravnoj zgradi ne pružaju komfor, uvijek je bilo prječih investicija. I to se sada mijenja, gradimo veliki Agrocentar u Požegi gdje uskoro selimo i urede - dočekuje nas predsjednik Uprave Darko Aračić.
Nešto kasnije odvest će nas na gradilište da se uvjerimo kako napreduju radovi i snimimo fotografije kojima ćemo ilustrirati ovaj članak.
Bit će to treći velebni Agrocentar otvoren ove godine u cilju objedinjavanja ponude. Prvi je u Đakovu na više od dvije i pol tisuće četvornih metara zatvorenog i isto toliko otvorenog prostora, drugi u Našicama, a nakon Požege u rad će biti pušten i onaj u Pleternici. Ukupna vrijednost tih investicija je deset milijuna eura. U njima će kupci imati sve na jednom mjesto, od repromaterijala i poljoprivredne mehanizacije do hrane i opreme za kućne ljubimce, sobnog cvijeća, alata i šireg asortimana za domaćinstvo, poljoprivrednici će tu moći ugovoriti proizvodnju i prodati usjeve. U planu je gradnja još desetak takvih centara u većim sredinama. Agronomove poljoprivredne ljekarne trenutno rade na 73 lokacije. Ove godine otvoren je i silos kapaciteta 23 tisuće tona, pogon za doradu sjemena i veliki logistički centar.
Razgovor počinjemo isprikom što ga u kratkom vremenskom razdoblju opet gnjavimo. Nedavno je intervju dao redakcijskom kolegi Edisu Feliću, ali u pitanju su različite rubrike i druge novinarske forme pa se pitanja neće podudarati.
- Dobar sam sugovornik, strpljiv, lajav i pričljiv. Neću biti dosadan ni vama ni čitateljima – širi Aračić ruke uz smijeh.
Osim rasta prihoda i dobiti, prošlu je godinu obilježila promjena vlasničke strukture. Većinski paket, 70 posto, sada ima poljoprivredni div Agrofert iz Praga, u vlasništvu bivšeg češkog premijera Andreja Babiša. Utemeljitelju Agronoma, Darku Aračiću, ostalo je 30 posto vlasništva. Znači li to da se povlači, da će manje raditi, pitamo ga.
- Ne, nikako! Umoran sam od vlasništva, a ne od posla – odrješit je.
Srednjoročni planovi su ozbiljni, Agronomu slijedi velika ekspanzija. U narednih pet godina žele, u najmanju ruku, sve poduplati - od prihoda do dobiti. Od osnivanje firme profitna marža kontinuirano raste, a uvjereni su da prostora za širenje još ima.
- Maksimalizirat ćemo sve što radimo, a resurse još bolje koristiti. Ideja imamo, pripadnost velikom koncernu dala nam je krila. Sad nas banke drugačije gledaju, dostupniji nam je kapital po nižoj cijeni, manje je rizika u poslovanju. Mislim da možemo iskočiti regionalno, prije svega na zemlje bivše Jugoslavije, ali to nam nije ograničenje. Idemo gdje god nam se otvore prilike. Srbija nam je interesantna kao veliko tržište, velika agrarna zemlja s milijunima hektara površina. Blizu smo, isto je govorno područje. Prirodno smo naslonjeni i na Bosnu i Hercegovinu gdje imamo kupce, u Sloveniji imamo firme s kojima radimo – planira naš sugovornik.
Ima li još prostora u Hrvatskoj? Planirate li kupiti ako budu na prodaju Fortenovino Belje, Moralićevo Kutjevo…
- O konkretnom slučaju možemo pričati samo hipotetski. Ako bude nešto ponuđeno na prodaju, ako uvjeti budu prihvatljivi naravno da ćemo biti, ne samo za to, nego svega što se tiče našeg posla. Bit ćemo sigurno jedan od aktivnijih igrača. Imamo farme i stoku, nužno nam je širenje. Na ovaj volumen posla stočarske proizvodnje potrebno nam je i do dvije tisuće hektara. Agroferta ima financijsku snagu, moć i znanje biti ozbiljan takmac – siguran je Aračić.
Zanimalo nas je i koliki je dio prihoda Agronoma proizvodnja, a koliki trgovina.
- Većina naše proizvodnje opet završi kroz našu trgovinu. Specifičan je to posao, najveći dio prihoda generiramo ugovaranjem poljoprivredne proizvodnje s OPG-ima, s našim farmerima kojima dajemo sav repromaterijal, know how podršku, stručnu pomoć i na kraju sve od njih otkupljujemo. Nije to klasična trgovina, odnos kupac-prodavač već s njima živimo tu proizvodnju 365 dana, doslovce 24 sata. Mi smo ta karika koja spaja, na nas se prelije i dobro i loše.
Bilo je još toga o čemu smo pričali ali medijski prostor, pa i na webu, ipak je ograničen. Bilo je i tema koje nismo stigli obraditi. Nešto moramo ostaviti i za novi susret, kad u rad bude puštao novi, velebni prostor.
I da, baš je onakav sugovornik kakvim se sam opisao – ‘strpljiv, lajav i pričljiv‘.