Biznis i politika
StoryEditor

Postaje li rizično poslovati s Kinom?

22. Veljača 2023.
foto Shutterstock
Premda sasvim očito o tome još ne razmišljaju ozbiljno, ili uopće ne razmišljaju, domaće tvrtke moraju se zapitati što ako i Kina doživi sudbinu sličnu ruskoj, odnosno ako Zapad uđe u otvoreni ekonomski, možda i vojni, sukob s drugom ekonomijom svijeta. ‘Skidanje‘ s ruskih energenata bit će piknik u usporedbi s eliminacijom Kine iz zapadnih ekonomskih tokova

Zemlja baruta užarila je globalni geopolitički fitilj do ruba rata. Zasad ekonomskog, iako je prošlokolovoški posjet Nancy Pelosi Tajvanu svijet zamalo stajao američko-kineskog rata, onoga koji se trenutačno već vodi u Ukrajini. Posve je izgledno da nakon Rusije američko-europske sankcije čekaju i drugo najveće gospodarstvo svijeta, Kinu. Iako (zasad) nije krenula u ratni pohod, Kina je već zagazila na trasu preuzimanja pozicije globalnoga lidera. I dok je posve jasno da Amerika uzde neće ispustiti iz ruku, pa ni uz cijenu (ne samo trgovinskog) rata, veliki je upitnik ima li Europa ikakve snage voditi američke bitke.

Naime, jedna je stvar zabraniti Rusiju i njezin plin nadomjestiti višestruko skupljim američkim. Posve je druga stvar zaključati sve ono što Kina danas jest: izvor sirovina, rijetkih metala, tehnologije, proizvodnje, jeftine gotove robe. A nije moguće ni preko noći vratiti proizvodnju iseljenu u nekad jeftinu Kinu natrag doma. Uostalom, Europska unija već se prilično iscrpila plaćajući skupi ceh zbog podupiranja Ukrajine.

Jednostavno, nema ni kapitala ni drugih resursa da krene u bitku s novim svjetskim poretkom podupirući stari. Pristala je na otvoreni sukob s Rusijom kako bi pokazala da vjeruje zapadnim civilizacijskim vrijednostima, no još jedna fronta nije podnošljiva ni za mnogo razvijenije mišiće.

Kina je Rusija na entu

Čak i da rat u Ukrajini uskoro završi i Europa zagladi oštre rubove ekonomske suradnje s Rusijom, Kina je u svakome detalju Rusija na ​entu. Ne postoji način da se sukob s tako velikom silom probavi u njezinu/našu korist. No put prema nekom obliku rata već je trasiran, pitanje je samo u koji će se rov Europa ukopati. I koliko duboko.

– Trenutačnu situaciju Nouriel Roubini vidi kao eskalaciju drugoga hladnog rata u kojemu četiri revizionističke sile, Kina, Rusija, Iran i Sjeverna Koreja, osporavaju dugu globalnu dominaciju SAD-a i međunarodni poredak predvođen Zapadom, kreiran nakon Drugoga svjetskog rata. To je kontekst njegove geopolitičke depresije koja ima goleme ekonomske i financijske posljedice. Hladni rat između SAD-a i Kine mogao bi proizvesti stagflacijske učinke velikih razmjera jer to razdvajanje podrazumijeva fragmentaciju globalnoga gospodarstva, rascjepkanost opskrbnih lanaca, stroža ograničenja trgovine tehnologijom, podacima, informacijama, što su sve ključni elementi budućih trgovinskih obrazaca. U kontekstu ‘sigurnosne dileme‘ možda nas čeka svijet u kojemu će se u trgovini i ekonomiji primjenjivati teorija nultoga zbroja, rivalitet velikih sila i nepostojanje hegemona koji bi mogao uvesti globalni red kako bismo izbjegli situacije u kojima ćemo se češće sukobljavati negoli surađivati – kratko stanje stvari opisuje Luka Brkić, profesor međunarodnih odnosa sa Sveučilišta Libertas.

image

Luka Brkić

foto

Ključno je pitanje, dakle, kako će prilično izgledno sankcioniranje Kine utjecati na globalnu trgovinu, posljedično na slabašnu Europsku uniju i njezin realni sektor. Pitanje je i kako će to utjecati na domaće tvrtke koje su od prošle krize napokon širom otvorile izvozni prozor.

– Kina kao drugo gospodarstvo svijeta ima golemu ulogu u globalnim dobavnim lancima, a poremećaji na lokalnome tržištu izazivaju lančanu reakciju u mnogim gospodarskim sektorima brojnih zemalja. Najbolji je primjer razdoblje pandemije, koje je pokazalo ključnu ulogu Kine u globalnom gospodarstvu. Zbog ograničenja i mjera kojima je uveden lockdown u Kini zatvorene su mnoge tvornice, a posljedica je bilo usporavanje ili pak potpuni zastoj proizvodnih procesa diljem svijeta. Dio proizvoda koji se proizvodi u Kini ili nije bio dostupan potrošačima diljem svijeta ili nije bio u uobičajenim rokovima – poentira direktorica Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK Silva Stipić Kobali i dodaje kako globalna važnost Kine i ovisnost pojedinih segmenata europskoga i svjetskoga gospodarstva upozoravaju na poteškoće s kojima bi se suočili poduzetnici u slučaju mogućih ograničenja ili prekida trgovanja s Kinom.

Zapad ima adut

Kristijan Kotarski s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu misli pak da Kina uči iz odgovora Zapada na rusku agresiju u Ukrajini i dodatno intenzivira napore ulažući ih u tri alata s pomoću kojih želi smanjiti pritisak na svoju ekonomiju u slučaju budućih sankcija: razvoj digitalnog juana, nadogradnju CIPS-a kao alternative SWIFT-u kako bi mogla obavljati platni promet i osnaživanje ugovora o valutnoj razmjeni (swap lines) između kineske središnje banke i ostalih središnjih banaka s kojima je potpisala takav sporazum, a ima ih više od četrdeset.

image

Kristijan Kotarski

foto Ratko Mavar

Unatoč asimetričnoj ovisnosti o Kini u trgovini ‘rijetkim metalima‘ i nekim zelenim tehnologijama (solarni paneli, baterije i vjetroturbine) Zapad u rukama još ima ključan adut, napredne poluvodiče. – Sve dok postoji takva asimetrija u području ključne tehnologije, Kina neće riskirati s nepromišljenim potezima – zaključuje Kotarski.

Cijelu temu možete pročitati u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.

 

20. travanj 2024 15:59