Biznis i politika
StoryEditor

Povijesni dan za Hrvatsku, ali i za dolar - izjednačio se s eurom

12. Srpanj 2022.

Maleni korak za euro, ali veliki korak za dolar – baš na dan službene potvrde ulaska Hrvatske u eurozonu dolar se gotovo izjednačio s eurom (u jednom trenutku trgovanja i jest zbog čega su traderi na tržištu obilato 'nagradili' europske obveznice).

Potop eura očekivao se već dugo, jer je od početka rata bilo jasno da će najveća žrtva sankcija Rusiji biti upravo EU, ili još konkretnije, Njemačka. Nakon 30 godina lokomotivne brzine rasta (i vučenja ostatka Europe za sobom) prvi put bilježi deficit u trgovinskoj razmjeni. To je izravna posljedica energetske krize za koju su u velikoj mjeri sami krivi (gašenje nuklearki i okretanje potpunoj ovisnosti o ruskome plinu), no jasno je da ćemo s Njemačkom krvariti i mi ostali. Jer, za razliku od SAD-a EU ima znatno višu inflaciju (proizvođačke su cijene preko oceana porasle oko 11 posto, a s ove strane više od 36 posto!). Američki je FED brzo reagirao i prilično brutalno počeo podizati kamatne stope, ECB uobičajeno kaska. Pa, ako se tko još čudi valutnome paritetu...

Što o ovome kažu analitičari? Bivši bankar, sada konzultant, Hrvoje Serdarušić kaže kako na 'Ovo je povijesni dan za Hrvatsku' ministra financija na odlasku Zdravka Marića može otpovrnuti samo 'Ovo je povijesni dan za dolar'.

image

Hrvoje Serdarušić

– Sjećate se kletve da kad Hrvatska negdje uđe, ta država ili zajednica ne poživi? Nadam se da hrvatski ulazak u eurozonu neće ući u tu kategoriju, jer euro sad postaje i hrvatska valuta. Naime, baš je danas euro kratkotrajno pao na vrijednost od 0,9999 dolara, prvi put u dva desetljeća. U međuvremenu se ipak vratio na vrijednosti nešto iznad 1,00 dolara za euro. Početkom rusko-ukrajinskog rata najavio sam da će euro biti pod velikim pritiskom.

Razloge vidim u velikom dijelu i u nečinjenju ECB-a. Treba zapamtiti famozni ECB-ov sastanak s kraja listopada 2021. Tada su se europski monetarni čelnici, kako je izjavila i sama predsjednica ECB-a Christine Lagarde, 'zagledali u dušu' te utvrdili kako inflacije nema, odnosno da je ona samo prolazna. Nedjelovanje ili nečinjenje ECB-a trenutno plaćamo skupljim dugom. A možda ćemo i skupljim – priča Serdarušić dodajući kako europska međugodišnja proizvođačka inflacija prelazi granicu od 36, dok je američka malo manja od 11 posto.

Proizvođačka je inflacija ona koja upućuje kakva će biti potrošačka, koju zauzvrat komentiraju mediji i opća javnost. Hrvatska je na visinama višima od 30 posto. Napominje kako ne treba zaboraviti i potpuni fijasko doktrine 'ostani kući, cijepi se'. Zaključavanjem se ekonomija gurnula preko ruba, a bila je u posve solidnom stanju. Krenulo je fiskalno i monetarno zatrpavanje koje je  probudilo uspavanog diva – inflaciju.

– Mogli bismo se i iznenaditi kada ili ako ovaj tjedan vidimo da je američka inflacija počela usporavati. Europska neće tako skoro. Hrvatska sad zbog nečinjenja, preciznije, ogromne prognostičke pogreške ECB-a, koja nije vidjela sivog nosoroga uvozi (europsku) inflaciju. Naravno, energenti su glavni razlog, što posebno vrijedi za Europu. Sjetimo se pritom da su SAD na znatno višem stupnju energetske samodostatnosti. Pritom se EU, pod nemalim njemačkim utjecajem, odlučio na promjenu načina ugovaranja cijene ruskog plina s višegodišnjih ugovora na kraća razdoblja. Pogađate – nije pogodio!

Dodajte tomu nerezonski moto 'odbacimo nuklearne elektrane' et voila – odoše cijene plina u nebo. Cijene su plina, naime, rasle i prije rata: već smo prošloga ljeta znali za najave, a poduzetnici su još od studenog u Zagrebu počeli plaćati višestruko veće cijene kubika. Nadamo se da će najavljeni europski Antifragmentacijski alat zaista pomoći da se ne ponovi kriza državnoga duga europskih država iz prošlog desetljeća. Ne bi bilo dobro da Europa tavori jedno dulje vrijeme u stagflaciji, dok se SAD, a možda i Kina, izbavljaju iz ralja. Ne zbog njih, nego zbog nas.

Gledati krizu državnog duga kako se prelijeva na europske banke bi bio strašan prizor. Raduje me stoga vijest da su europske banke u prilično dobrom stanju, jer imaju povijesno najmanji udio nenaplativih kredita – analizira Serdarušić.

Kakve su onda prognoze za euro i euro vs. dolar? Kaže kako će euro i dalje biti pod velikim pritiskom. Fundamentalno se nisu dogodili takvi pomaci da bi tečaj otišao s 1,15 na 1,00 u samo nekoliko mjeseci.

– Posljedica je to pogrešne europske politike. Dodat ću da je unatoč slabom euru, Njemačka prvi put u 30 godina imala trgovinski deficit. To bi bili neki od razloga zbog kojih smatram da će euro u odnosu na dolar i dalje biti pod pritiskom. Hrvatska je energetski napravila potez za pamćenje podizanjem LNG-a doslovno pet do dvanaest. Gledano sa strane tehničke analize, sada je otporna točka na razini 1,03. Probije li EUR/USD razinu pariteta i zadrži se malo ispod ovaj mjesec, otvoren je put prema testiranju razine od 0,80. Dakle, hrvatski ulazak u eurozonu doista bi mogao biti povijesni – zaključuje nimalo optimistično.

22. studeni 2024 00:09