Nakon što je Rusija napala Ukrajinu, SAD i EU su se počele natjecati tko će bolje sankcije uvesti Rusima. Taktika ekonomskih ograničenja, smatraju vodeći ljudi Europe i SAD-a bit će dovoljne da se Putin predomisli, zaustavi rat i napusti Ukrajinu. Do sada, SAD je uveo mnoge sankcije, među kojima možemo izdvojiti da je najveća ruska financijska institucija Sberbank i njezinih 25 podružnica isključeno iz američkog financijskog sustava. Blokirana je i druga najveća ruska banka VTB i njezinih 20 podružnica te još tri velike ruske banke: Bank Otkritie, Sovcombank OJSC i Novikombank. Također, trinaest najvećih ruskih državnih tvrtki isključeno je s američkog tržišta: Sberbank, AlfaBank, Kreditna banka Moskve, Gazprombank, Ruska poljoprivredna banka, Gazprom, Gazprom Njeft, Transnjeft, Rostelecom, RusHydro, Alrosa, Sovcomflot i Ruska željeznica.
Pod sankcijama su se našli i pripadnici ruske elite. Sergej Ivanov, Andrej Patrušev , Igor Sečin, Andrej Pučkov, Jurij Solviev i njegove dvije građevinske tvrtke, Galina Uljutina i Aleksandar Vedjakin...
Europska unija već je potvrdila četvrti paket sankcija koji uključuje zabranu svih transakcija s određenim državnim poduzećima, zabranu pružanje bilo kakvih usluga agencija za kreditni rejting za bilo koju osobu iz Rusije ili pravni subjekt, proširenje popisa osoba povezanih s ruskom obrambenom i industrijskom bazom, kojima se uvode jača izvozna ograničenja u pogledu proizvoda dvojne namjene, zabranu novih ulaganja u ruski energetski sektor, uvođenje sveobuhvatnih ograničenja izvoza opreme, tehnologije i usluga za energetsku industriju, daljnja ograničenja u trgovini željezom i čelikom, kao i luksuznom robom. Uz to, sankcije se uvode protiv ključnih oligarha, lobista i propagandista koji promoviraju narativ Kremlja o situaciji u Ukrajini, kao i ključne tvrtke u sektorima zrakoplovstva, vojske i dvostruke namjene, brodogradnje i strojogradnje.
Sankcije su tu, ali hoće li one zaista polučiti željene rezultate?
Inače, SAD provodi najviše sankcija prema raznim zemljama, ali trenutno je najopsežniji program sankcija usmjeren naravno prema Rusiji. Koristeći podatke Kongresne istraživačke službe i američkog Ministarstva financija donosimo pregled svih sankcija SAD-a prema Rusiji.
Sankcije se često uvode nakon što predsjednik izda izvršnu naredbu kojom se proglašava izvanredno stanje u državi. To daje posebne ovlasti za reguliranje trgovine s nacijom agresorom. Većina tekućih sankcija SAD-a prema Rusiji datira iz 2014. i početka problema u Ukrajini.
Rusija je 18. ožujka 2014. anektirala Krim što su naravno osudili SAD i njihovi saveznici, što ih je i potaknulo da uvedu sankcije. Sankcije koje je SAD uveo 2014. utječu na 480 subjekata (uključujući tvrtke i vladine agencije), 253 pojedinca, 7 plovila i 3 zrakoplova.
Sankcije protiv brodova i zrakoplova mogu se činiti čudnim, ali ta je imovina često u vlasništvu subjekata koji su pod sankcijama. Na primjer, u veljači 2022. Francuska je zaplijenila teretni brod koji je pripadao sankcioniranoj ruskoj banci.
Miješanje u izbore u SAD-u
Obamine, Trumpove i Bidenove administracije uvele su sankcije Rusiji zbog njezinih zlonamjernih cyber aktivnosti. Sveukupno, ove 'izborne' sankcije pogađaju 106 subjekata, 136 pojedinaca, 6 zrakoplova i 2 plovila. a glavna meta ovih sankcija je Agencija za internetska istraživanja (IRA), ruska tvrtka ozloglašena po svojim online utjecajima.
Prije izbora 2016., 3000 oglasa koje je sponzorirala IRA doseglo je do 10 milijuna Amerikanaca na Facebooku. Ovaj je problem eskalirao uoči izbora 2020., pri čemu je 140 milijuna Amerikanaca bilo izloženo propagandi na mjesečnoj bazi od strane ruskih 'farmi'
Geopolitički razlozi
SAD održava razne sankcije osmišljene kako bi se suprotstavile ruskom utjecaju u Siriji, Venezueli i Sjevernoj Koreji. Ove sankcije utječu na 23 subjekta, 17 pojedinaca i 7 plovila. Konkretni subjekti uključuju Rosoboronexport, državnog izvoznika oružja koji je sankcioniran zbog opskrbe sirijskoj vladi.
Kemijska trovanja
Ruska vlada optužena je za trovanje dvije osobe u posljednjih par godina. Prvi incident uključivao je Sergeja Skripalja, bivšeg ruskog obavještajnog časnika koji je navodno otrovan u ožujku 2018. na tlu Ujedinjenog Kraljevstva. Drugi, Aleksej Navaljni, ruski oporbeni vođa, navodno je otrovan u kolovozu 2020. Zakon o kontroli kemijskog i biološkog oružja i eliminaciji ratovanja iz 1991. (CBW Act) dopušta sankcije stranim vladama koje koriste kemijsko oružje. Zbog ova dva slučaja kažnjeno je devet pojedinaca i pet ruskih subjekata.
Invazija 2022
SAD je uveo još mnogo sankcija kao odgovor na posljednju rusku invaziju na Ukrajinu. EO 14024, koji je izdan u veljači 2022., cilja na glavne ruske financijske institucije i njihove podružnice (ukupno 83 subjekta). Na ovom popisu su dvije najveće banke u zemlji, Sberbank i VTB banka koje zajedno drže više od polovice sve ruske bankarske imovine. Na meti je i 13 privatnih i državnih tvrtki za koje se smatra da su kritične za rusko gospodarstvo. U ovih 13 uključeni su Rostelecom, najveći ruski pružatelj digitalnih usluga, i Alrosa, najveća svjetska kompanija za rudarenje dijamanata.
{embed_photo}2336050{/embed_photo}