‘Lex AP‘, odnosno njegov sporni članak 307. a Kaznenog zakona, ne bi prošao trodijelni test Europskog suda za ljudska prava kojim se ispituje nužnost ograničenja slobode govora. Stoji to u analizi Article 19, međunarodne organizacije koja promovira slobodu izražavanja, koju je objavilo Hrvatsko novinarsko društvo (HND).
Article 19, koji je ujedno i dio uglednoga konzorcija Media Freedom Rapid Response (MFRR), poziva hrvatske vlasti da u cijelosti povuku sporni članak 307. a Kaznenog zakona, (‘Lex AP‘) jer predstavlja značajnu prijetnju slobodi izražavanja te se mora hitno ponovo razmotriti. Taj članak, osim što je suprotan međunarodnim standardima slobode izražavanja predstavlja te predstavlja nerazmjerno miješanje u slobodu govora, također ograničava mogućnost novinara i drugih aktera da objavljuju informacije od iznimnog javnog značaja.
U nastavku HND prenosi analizu (cijeli dokument ima 16 strana) u kojoj stoji da je Article 19 ustvrdio, suprotno argumentaciji vladajućih da je riječ o zakonskom rješenju kakvo postoji u većini zemalja članica Europske unije, da bi se Hrvatska pri ograničavanju otkrivanja informacija o kaznenim istragama radi zaštite prava na pošteno suđenje i nepristranosti pravosuđa trebala voditi standardima razvijenim u praksi Europskog suda za ljudska prava. Taj sud u svojoj ocjeni opravdanosti, odnosno neopravdanosti miješanja vlasti u nečiju slobodu izražavanja u svakom slučaju, bez iznimke, primjenjuje trodijelni test kojim ispituje nužnost ograničenja slobode govora te postoji li za takvo ograničenje pretežita društvena potreba i proporcionalnost sankcija. Sporni članak 307. a, prema analizi Articlea 19, pada na sva tri dijela.
Nužnost ograničenja
Article 19 napominje da Kazneni zakon već štiti tajnost i integritet pravosudnog postupka. Povreda tajnosti sudskog postupka i odavanje "profesionalne tajne" već se, naime, kažnjava. Stoga smatraju da nema potrebe za uvođenjem još jednog kaznenog djela jer će neminovno biti kontraproduktivno, odnosno ograničit će pristup informacijama.
Navedene izmjene KZ-a također zanemaruju mogućnost da otkrivene informacije već mogu biti dostupne u javnom prostoru, čime se eliminira potreba za zabranom njihova otkrivanja. Kao što pokazuje sudska praksa Europskog suda za ljudska prava, dopušteno je ograničiti otkrivanje samo u onoj mjeri u kojoj može značajno ometati ključni element pravosudnog procesa kao što je nepristranost sudaca ili presumpcija nevinosti.
Unatoč odredbi kojom se isključuje kažnjavanje novinara i otkrivanje informacija s ciljem zaštite žrtava kaznenih djela, postoji opasnost da se pojam novinarstva tumači usko i isključuje rad freelancera, blogera, aktivista za ljudska prava i drugih koji obavljaju novinarsku funkciju.
Article 19 dijeli zabrinutost Hrvatskog novinarskog društva (HND) zbog izmjena KZ-a koje potencijalno onemogućavaju novinare u prikupljanju informacija o kaznenim istragama. To bi potencijalno moglo dovesti do smanjenja broja medijskih izvještaja i smanjiti pristup javnosti relevantnim informacijama o kaznenim procesima i istragama koje su u tijeku. Strah od kaznenog progona pokolebat će potencijalne zviždače da otkriju slučajeve kršenja ljudskih prava, korupcije i zloupotrebe ovlasti, smatra Article 19. Također, kako se trenutno tumači, iznimka javnog interesa ovisi o pragu ‘prevladavajućeg‘ javnog interesa, što otvara daljnju mogućnost zloupotrebe vlasti.
Proporcionalnost sankcija
Posezanje za kaznenim pravom da bi se reguliralo otkrivanje informacija problematično je samo po sebi, smatra Article 19. Postoje održive alternative koje bi mogle zaštititi integritet pravosudnog procesa, a da se ne pribjegava kaznenim sankcijama. Nadalje, zatvorska kazna kao primjenjiva sankcija krajnje je nerazmjerna i sigurno će obeshrabriti razne dionike iz kaznenog pravosuđa da se druže s novinarima ili prijavljuju potencijalna kršenja i zloupotrebe u pravosudnom sustavu.
Na kraju podsjetimo kako je HND 31. siječnja ove godine organizirao u Zagrebu (na Markovu trgu) i Splitu prosvjede protiv ‘zakona opasnih namjera‘, tj. izmjena Kaznenoga zakona, prema kojima neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje u fazi istražnog postupka postaje kazneno djelo. Tada je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko u dosta oštrom tonu ocijenio da su predložene odredbe Kaznenog zakona ‘čin državne agresije na javni interes, novinare i novinarsku struku‘ pozvavši tada premijera Plenkovića da ‘bude državnik i povuče ih iz saborske procedure‘. Novinare su na skupu podržali građanski aktivisti, čelnici udruga, glumci te saborski zastupnici iz opozicije, a obratili su im se burno pozdravljeni još i potpredsjednici Izvršnog odbora HND-a Drago Pilsel i Chiara Bilić te predsjednica Europske federacije novinara Maja Sever, inače i predsjednica Sindikata novinara Hrvatske, kao i novinar i kolumnist Branko Mijić.