Potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac ocijenio je da će mjera ograničavanja kriterija kreditiranja Hrvatske narodne banke (HNB), pozitivno djelovati na smanjenje inflacije.
Hrvatska narodna banka (HNB) je u srijedu izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.
- Upravo je u smislu smanjenja inflatornih pritisaka, ta mjera donesena je da se ograniči, odnosno smanji kreditna aktivnost. Što je kreditna aktivnost manja to će biti manja potražnja i očekuje se da će to pozitivno utjecati na inflatorne pritiske - izjavio je Primorac.
Naveo je kako je bilo nekoliko komentatora kako bi izazivanje recesije pomoglo u smanjivanju inflatornih pritisaka.
- Pa bi, sigurno. Da imamo recesiju, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta, inflacija bi bila manja - rekao je Primorac, pitajući međutim je li to ono što želimo.
- Mislim da to ne želimo, mislim da je Hrvatska ipak u boljoj poziciji nego druge članice EU-a koje imaju nešto nižu inflaciju, ali imaju val stečajeva, otpuštanja i smanjenje gospodarskog rasta - dodao je.
Najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada
Rekao je i kako se provlače različite teze i komentari ‘nekih kao neovisnih analitičara‘ koji su jednim dijelom racionalni, ali u smislu mjera koje je moguće poduzeti pa i aktivnosti Vlade šalju "potpuno neprimjerene i histerične poruke".
Primjerice, da je Vladi u interesu da ima veliku inflaciju jer joj se kroz PDV puni proračun. ‘O čemu pričamo?‘, kazao je ministar podsjećajući na niz Vladinih paketa mjera pomoći.
- Činjenica je, otvoreno govoreći, htio to netko priznati ili ne, da najveću političku štetu od inflatornih pritisaka snosi upravo Vlada. Takve teze je potrebno i u medijskom prostoru raskrinkavati i odbacivati - rekao je.
Ponovio je kako je Hrvatska u smislu gospodarskog rasta imala značajno veći rast od drugih članica EU-a te da je gospodarski rast je kod nas bio dominantno potaknut investicijama, kako privatnim tako i u javnom sektoru te potrošnjom kućanstava.
Ta potrošnja se nije dogodila slučajno, nju je između ostalog potaknula i Vlada povećanjem minimalne plaće, poreznim rasterećenjem, ugrađivanjem izdataka u sustavu mirovinskog osiguranja gdje su po prvi puta rasterećeni oni koji imaju najniža primanja i ciljano oni koja će ta primanja i potrošiti, naveo je Primorac.
Dodaje kako povećanje potrošnje i olakšanje situacije za takve građane i poticanje investicija povećava potražnju za dobrima i uslugama. Što je ta potražnja veća, to je i inflacija veća i zato je kontinuirani balans između očuvanja gospodarskog rasta i inflatornih pritisaka koje nastojimo suzbiti, kaže Primorac.
Primorac je kazao i kako monetarna politika suzbija inflaciju tako da povećava kamatne stope. Što su kamatne stope veće građani dižu manje kredita, investitori dižu manje kredita i smanjuju se kreditna aktivnost, potražnja za dobrima i uslugama, a na neki način i inflacija. Međutim, smanjuje se i gospodarski rast, upozorava.
Drži kako treba ‘pronaći fini balans između ograničavanja inflacije kroz povećanje kamatnih stopa i istovremeno očuvanja gospodarskog rasta i zaposlenosti‘.
- Nejasno je vjerojatno svima koji apsolutno ništa ne znaju o ekonomiji zbog čega dolazi do toga čuđenja da mi imamo četiri puta veći rast, a imamo i veliku inflaciju koja je veća od drugih članica EU. Sasvim je jasno, ako su oni u tehničkoj recesiji, ako postoje otpuštanja i smanjena je potražnja za dobrima i uslugama onda se tamo smanjuju cijene i inflatorni pritisci. Ako s druge strane imate Hrvatsku u kojoj je rekordno visoka zaposlenost, uvozimo radnu snagu, imamo snažne investicije, četiri je puta veći rast i naravno da raste potražnja za dobrima i uslugama i da cijene nešto brže rastu - rekao je Primorac.