Novi Prijedlog zakona o strancima predviđa obvezu učenja hrvatskog jezika, što je novost jer je dosad organizacija tečajeva hrvatskoga uglavnom bila prepuštena na volju poslodavcima, ali i lokalnoj samoupravi, a nerijetko i samim radnicima. To otvara cijelo novo tržište za škole stranih jezika i profesore hrvatskog jezika, a škole stranih jezika nikada nisu bilježile toliki interes za učenje hrvatskog jezika.
Činjenica je da u Hrvatskoj iz dana u dan radi sve više stranaca i da smo, ma koliko nam to bilo teško prihvatiti, za pojedine zemlje, pogotovo za one iz Trećeg svijeta, obećana zemlja. Samo je u prva dva mjeseca ove godine izdano 32.725 radnih dozvola, a od tog broja čak 15.742, odnosno 48,1 posto, izdano je državljanima Nepala, Indije, Bangladeša i Filipina. Premda se još ne može podvlačiti crta, ove bi godine moglo biti više izdanih dozvola za strance koji ne znaju ni natruhe hrvatskoga ili bilo kojega južnoslavenskog jezika.
Prošle je godine primjerice Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) izdalo 172.499 dozvola za boravak i rad strancima, od čega je za novo zapošljavanje izdalo 112.981 dozvolu. Od ukupnog broja na produljenje dozvola otpada njih 40.660, a sezonskih je radnika bilo 18.858. Prošle je godine tako najviše stranih radnika došlo iz BiH, njih 38.236; na drugom je mjestu bila Srbija, iz koje je zaposleno 24.028 ljudi, a na trećemu mjestu bili su Nepal, iz kojega su došla 23.493 radnika, pa Indija, Sjeverna Makedonija, Filipini, Kosovo, Bangladeš, Turska i Albanija. No ti se trendovi mijenjaju, očito su regionalni bazeni radne snage iscrpljeni do kraja.
Toliki broj stranih radnika naveo je državu na promjene Zakona o strancima uzevši u obzir da su pojedine zapadnoeuropske zemlje propustile na vrijeme započeti njihovu integraciju, što se poslije pokazalo velikom pogreškom pa se po novome predviđa obveza učenja hrvatskog jezika.
Pomoćnica ravnatelja Pučkoga otvorenog učilišta Zagreb Ana Majurić potvrđuje da je potražnja za tečajevima hrvatskoga za strance sve veća i ističe da i ta institucija katkad dobiva upite od poslodavaca koji žele da njihovi radnici nauče hrvatski.
– Ipak, najčešće se polaznici organiziraju sami među sobom. Javlja se nekoliko polaznika koji često žive i rade zajedno te također žele zajedno pohađati nastavu. Najveći interes iskazuju ekonomski imigranti koji su došli u Hrvatsku raditi na poslovima u građevinskom ili sektoru ugostiteljstva. Zanimaju ih ubrzani tečajevi i bitno im je da tijekom tečaja imaju priliku naučiti osnovnu terminologiju koja im je potrebna za rad – naglasila je Majurić.
Što po tom pitanju planira država, Grad Zagreb, što kažu poslodavci i HGK, kako su na povećanu potražnju odgovorile škole stranih jezika i učilišta, pročitajte u novom digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.