Hrvatsko gospodarstvo nastavilo je rasti i u prvoj polovici ove godine, unatoč rastu inflacije i riziku od stagflacije u Europi, stoga analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u cijeloj 2022. godini očekuju rast BDP-a od 3,9 posto, a godinu dana kasnije usporavanje na 3 posto.
Nakon skoka bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prošloj godini za više od 10 posto, rast je nastavljen i u prvoj polovici ove godine.
- Rast je široko rasprostranjen te predvođen domaćom potražnjom, dok pozitivne učinke izvoza umanjuje istovremeno snažan rast uvoza. Razvidan je solidan rast uslužnog sektora, koji na krilima akumulirane štednje i pozitivnih očekivanja turističkog sektora uspijeva ublažiti usporavanje gospodarske aktivnosti u ostalim područjima - navodi se u priopćenju RBA, objavljenom u srijedu.
Realni sektor suočava se sa sve većim troškovnim pritiscima, ali i poremećajima u globalnim lancima opskrbe.
Zbog toga je u svibnju inflacija u Hrvatskoj dosegnula rekordnih 10,8 posto na godišnjoj razini.
Usporavanje inflacije tek prema kraju godine
- Vrhunac inflacije je pred nama i zadržat će se tijekom ljetnih mjeseci na povijesno visokim razinama. Usporavanje je moguće tek prema kraju godine zbog učinka baznog razdoblja, ali povratak prema stopama od 2 posto ne očekujemo prije kraja 2023. - navodi u priopćenju glavna ekonomistica RBA Zrinka Živković Matijević.
Navodi se i da je rast realnih plaća ušao u negativno područje, a u uvjetima povijesno niske nezaposlenosti i rastuće zaposlenosti rast će pritisak za povećanje plaća.
- Iako su se na početku godine naše projekcije o rastu gospodarstva u 2022. činile optimistične, dosadašnji podaci i očekivanja da ćemo dosegnuti povijesno uspješnu 2019. godinu u turizmu izlažu i trenutne projekcije riziku korekcije na više - navodi se u priopćenju.
S druge strane, moguć ulazak euro područja i država srednje Europe u recesiju na prijelazu iz 2022. u 2023. godinu, snažniji inflatorni pritisci, nepovoljan utjecaj ne samo na raspoloživi dohodak nego i na potrošački i poslovni optimizam, kao i nemogućnost provedbe investicija u okviru NPOO, imali bi za posljedicu zamjetno nižu stopu gospodarskog rasta u 2023. godini.
- Veliki utjecaj na realizaciju navedenih negativnih rizika svakako imaju geopolitička kretanja, osobito povezana s ratom u Ukrajini i potencijalnim protusankcijama Rusije prema Europi, koje bi obuhvaćale obustavu dotoka plina, nastavak snažnog rasta cijena uz istovremeno recesiju ili slab rast u Europi - smatraju analitičari RBA.
Ulazak u euro područje prilika, ali ne i jamstvo
Očekuju pozitivan utjecaj ulaska Hrvatske u euro područje 1. siječnja po pitanju kreditnog rejtinga.
- Eliminacija valutnog rizika imat će za posljedicu podizanje kreditnog rejtinga, prema našim očekivanjima, od barem dvije rejting agencije - navodi se u priopćenju.
Ističe se i da za Hrvatsku sam ulazak u euro područje predstavlja priliku, ali ne i jamstvo za ostvarivanje značajnih koristi.
- Sama po sebi, očekivana monetarna stabilnost, eliminacija valutnog rizika i relativno niže kamatne stope donose korist, ali ne nužno i prosperitet i otpornost prema unutarnjim i vanjskim šokovima. Štoviše, ako se monetarna stabilnost samozadovoljno iskorištava i koristi kao zamjena za discipliniranu i održivu ekonomsku politiku, država članica lako može upasti u zamku izlažući se pretjeranoj ranjivosti, što smo ne tako davno mogli vidjeti na primjeru Grčke - zaključuje Živković Matijević.