U lipnju je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, nastavljen solidan nominalan godišnji rast prosječnih mjesečnih isplaćenih neto i bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama. Istovremeno je skroman rast zabilježen i na mjesečnoj razini.
Naime, prosječna mjesečna neto plaća s iznosom od 7.711 kuna bila je nominalno viša za 536 kuna ili 7,5 posto u odnosu na lipanj 2021. te je zabilježila skroman rast od 0,3 posto u odnosu na svibanj. Međutim, godišnja stopa inflacije u promatranom mjesecu nadmašila je godišnji nominalan rast plaća pa je prosječna neto plaća isplaćena u pravnim osobama u odnosu na isti mjesec prošle godine realno niža za 4,1 posto (-0,8 posto mjesečno), stoji u analizi RBA analitičara.
Kumulativno u razdoblju od siječnja do lipnja ove godine prosječna neto plaća od 7.568 kuna bila je nominalno 6,8 posto viša, ali i realno 1,7 posto niža, u usporedbi s istim razdobljem 2021. godine. Stoga je važno naglasiti, kažu RBA analitičari, da sve snažnija inflacija umanjuje njihovu realnu vrijednost unatoč pozitivnoj dinamici rasta.
Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome s rastom od 8,5 posto na godišnjoj razini (-3,2 posto realno) i 0,5 posto u odnosu na mjesec ranije (-0,6 posto realno), u lipnju je dosegnula 10.492 kuna. U odnosu na kraj 2021., zabilježen je nominalan porast od 657 kuna ili 6,7 posto. Kumulativno, u prvom polugodištu prosječna mjesečna bruto plaća bila je viša za 7,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine (-0,8 posto realno) te je iznosila 10.271 kuna.
Sve snažniji zahtjevi za rastom plaća
Najniža prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja odjeće, a iznosila je 4.923 kune. S druge strane, najviša je isplaćena u Financijskim uslužnim djelatnostima u iznosu od 12.814 kuna.
Medijalna neto plaća, koja predstavlja plaću pri kojoj polovica zaposlenika u pravnim osobama ima jednaku ili nižu neto plaću od navedene dok druga polovica ima višu, iznosila je u lipnju 6.510 kuna.
Iako i u drugoj polovici godine očekujemo nastavak rasta plaća po sličnoj dinamici, njihova realna vrijednost nastavit će se smanjivati zbog snažnog rasta cijena roba i usluga za osobnu potrošnju. Nominalan rast plaća podržan je sve snažnijim zahtjevima za rastom plaća i u privatnom i u javnom sektoru zbog jačanja inflacije i činjenice da u određenim djelatnostima nedostaje radne snage.
Istovremeno visoko frekventni pokazatelji iz mjeseca u mjesec upućuju na polagano, ali ustrajno usporavanje gospodarske aktivnosti. Međutim, industrija i dalje pokazuje iznad očekivanu otpornost, a nastavljaju se i povoljni rezultati s tržišta rada, zaključuju RBA analitičari.