Prijetnje koje proizlaze iz dugotrajne inflacije spriječit će Europsku središnju banku (ECB) da ove godine smanji kamatne stope - čak i ako dođe do recesije, prema članu Upravnog vijeća Robertu Holzmannu.
Gospodarstvo eurozone nedavno je razočaralo i vjerojatno će se pokazati da su dužnosnici previše optimistični nakon objave rezultata za četvrto tromjesečje, rekao je Holzmann u intervjuu u Davosu u Švicarskoj, gdje trenutno sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu. U isto vrijeme, geopolitički sukobi (poput onog na Bliskom istoku) riskiraju poremećaj opskrbnih lanaca i energetskih tržišta, zadržavajući pritisak na cijene koje ECB ne može zanemariti, objavio je Bloomberg.
- Geopolitička prijetnja je porasla jer ono što smo do sada vidjeli od strane Hutija — mislim da to nije kraj, to bi mogla biti uvertira u nešto mnogo šire utemeljeno, što će utjecati na Sueski kanal i tamo povećati cijene. Ne bismo se uopće trebali oslanjati na smanjenje stope za 2024. - rekao je Holzmann.
Inflacija je bila blizu cilja ECB-a od dva posto krajem prošle godine, što je potaknulo spekulacije o tome kada će kreatori politike preokrenuti najveću monetarnu kampanju stezanja od uvođenja eura prije 25 godina. Trgovci se klade na šest smanjenja za četvrtinu boda, počevši od travnja, dok ekonomisti predviđaju prvi od četiri poteza u lipnju.
Holzmann je ponovio stav svojih kolega, uključujući predsjednicu ECB-a Christine Lagarde i glavnog ekonomista Philipa Lanea, da je ‘prerano‘ govoriti o smanjenju troškova zaduživanja.
- Kad bi se takav datum odredio, to bi odmah pokrenulo dinamiku koju ne možemo kontrolirati. I uz sve znanje koje trenutno imamo, ne bi bilo pošteno to učiniti jer ne znamo kako će se inflacija razvijati - rekao je Holzmann, koji je i na čelu austrijske središnje banke.
ECB trenutno predviđa da će glavna stopa dosegnuti dva posto u drugoj polovici 2025., dok se očekuje da će pritisci na temeljne cijene ostati iznad tog praga do kraja 2026.
Holzmann je upozorio da bi se taj trend mogao nastaviti. Zahtjevi za većim plaćama i dalje se ne stišavaju, a pregovori u Njemačkoj, Austriji i Nizozemskoj sugeriraju da bi moglo doći do ‘prilično visokih‘ povećanja - unatoč slabljenju gospodarstva. Njemačka je u ponedjeljak izvijestila o smanjenju od 0,3 posto u četvrtom tromjesečju i padu proizvodnje iste veličine za cijelu 2023.
Procjena Upravnog vijeća postala je ‘blago skeptičnija‘ tijekom proteklih mjeseci, dodaje. Podaci za četvrto tromjesečje za eurozonu bit će objavljeni 30. siječnja, a Holzmann je rekao da se boji da ćemo nakon toga ‘biti i malo manje optimistični‘.
Iako ne predviđa da će regija pasti u ‘pravu recesiju‘, mogla bi podleći onoj ‘koju bi lako potaknuli vanjski učinci‘.
- Ako geopolitički rizici dovedu do povećanja cijena nafte, cijena plina bi skočila, to bi također pogodilo brojne industrije koje su već pogođene. Možda čak i uslužnu industriju. Onda, recesija nije nevjerojatna - zaključuje Holzmann.