Što je OPEC za naftu, to bi BRICS mogao postati za pšenicu
BRICS, međuvladina organizacija koja sada okuplja devet zemalja i predstavlja 45 posto svjetske populacije, sve više naglašava svoju ulogu u globalnoj ekonomiji. Dok je deklarirani cilj BRICS-a multilateralna suradnja, ruski predsjednik Vladimir Putin na nedavnom summitu sugerirao je dublju ambiciju: stvaranje kartela koji bi kontrolirao cijene žitarica, posebno pšenice, piše HUP u svojim tjednim analizama.
Rusija vodi inicijativu, ostale članice još oprezne
Na trodnevnom summitu, Putin je istaknuo kako članice BRICS-a čine neke od najvećih svjetskih proizvođača pšenice, mahunarki i uljarica, što im omogućuje kontrolu nad cijenama ključnih prehrambenih proizvoda. Cilj Rusije, kako navode izvori bliski summitu, bio bi uspostaviti shemu određivanja cijena sličnu onoj koju OPEC ima za naftu. Putin je jasno dao do znanja da je ovo pitanje od strateškog interesa za Moskvu, frustriranu niskim cijenama ruske pšenice na međunarodnom tržištu.
Unatoč snažnim ruskim nastojanjima, ostale članice BRICS-a nisu još spremne prihvatiti ovakav pristup. Za sada, one promatraju situaciju i oklijevaju pristupiti kontroli tržišta žitarica na način koji predlaže Rusija.
Potencijal BRICS-a
Analiza tržišta pokazuje da BRICS ima potencijal za značajan utjecaj na cijene žitarica. Prema podacima za sezonu 2023./2024., Kina, Indija i Rusija nalaze se među pet najvećih svjetskih proizvođača pšenice. Kina je na vrhu s 136,59 milijuna metričkih tona, Indija treća sa 110,55 milijuna tona, a Rusija četvrta s 91,5 milijuna tona. S druge strane, Brazil, još jedna BRICS zemlja, najveći je svjetski izvoznik soje, kukuruza i kave, dok je Kina vodeći uvoznik soje upravo iz Brazila. Ovaj ekonomski potencijal potaknuo je ruske ambicije da BRICS preuzme aktivniju ulogu u kontroliranju cijena. Ideja je uspostaviti mehanizam određivanja cijena koji bi kotirao na čikaškoj robnoj burzi, međunarodnom mjerilu za futures ugovore na žitarice. Takav mehanizam omogućio bi stabilizaciju cijena, što je za Rusiju ključno, jer je zbog niskih cijena bila prisiljena preporučiti domaćim izvoznicima da ne prodaju pšenicu po cijeni nižoj od 250 USD po toni.
Novi kartel
Putinova vizija BRICS-a kao potencijalnog kartela za žitarice naišla je na oprezan stav ostalih članica, koje su još uvijek suzdržane u vezi s ruskom strategijom. No, ako bi BRICS kao cjelina odlučio pratiti Rusiju, mogao bi steći znatan utjecaj nad globalnom ponudom, potražnjom i cijenama žitarica. Osnivanje takvog kartela moglo bi donijeti veći profit proizvođačima unutar BRICS-a, ali i izazvati nestabilnosti na tržištima hrane diljem svijeta. Kontrola cijena ključnih prehrambenih proizvoda mogla bi imati dalekosežne ekonomske i socijalne posljedice, posebno za zemlje koje u velikoj mjeri ovise o uvozu pšenice i drugih žitarica.
Ostaje pitanje hoće li BRICS kao grupa stati iza Rusije u ovom poduhvatu ili će se, s obzirom na različite interese svojih članica, ovaj prijedlog zadržati na razini političkih vizija bez konkretne primjene, napominju iz HUP-a.