Gospodarska aktivnost na prostoru Europe i središnje Azije, pa tako i u Hrvatskoj, ove će se godine vjerojatno zadržati na skromnoj razini zbog kontinuiranih posljedica ruske invazije na Ukrajinu, ustrajno visoke inflacije i sve oštrijih uvjeta financiranja, piše u izvješću Svjetske banke o gospodarskim aktualnostima u toj regiji (ECA Economic Update).
Očekuje se da će rast hrvatskog BDP-a u 2023. dosegnuti 1,3 posto, što je povećanje u odnosu na 0,8 posto koliko se predviđalo na početku godine.
Prema trenutačnim očekivanjima, regionalni će output u 2023. porasti za 1,4 posto, što je znatno bolje od prethodno očekivanih 0,1 posto. Pozitivna, mada duboko zatomljena gospodarska aktivnost u 2023. godini odraz je blažeg pada ruskog i poboljšanja izgleda za ukrajinsko gospodarstvo. Očekuje se da će se tijekom 2024. i 2025. regionalni rast povećati za prosječno 2,7 posto zahvaljujući ublažavanju inflacije, oporavku domaće potražnje i poboljšanju vanjskog okruženja.
U razdoblju nakon 2023., rast hrvatskoga gospodarstva krenut će put postupnog oporavka usporedno sa smanjenjem neizvjesnosti – uz pretpostavku normalizacije cijena na tržištu energenata, otklanjanja preostalih uskih grla u opskrbi i poboljšanja vanjskog okruženja. Kao rezultat toga očekuje se da će gospodarski rast u razdoblju 2024.-2025. ojačati i dostići prosječnih 2,9 posto Očekuje se i da će se to pozitivno odraziti na kretanja na tržištu rada, pri čemu će se rast zaposlenosti pojačati, a stopa nezaposlenosti do 2025. pasti ispod 6,5 posto.
Rast cijena
Uslijed naglog porasta potrošačkih cijena, ponajprije hrane i energenata, srednja godišnja stopa inflacije u gospodarstvima u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije skočila je koncem 2022. na čak 15,9 posto, dosegavši najvišu razinu u više od 20 godina, ali i najvišu razinu među svim regijama svijeta u razvoju. Prije nego što je 2021. krenula uzlaznom putanjom, prosječna inflacija u gospodarstvima u nastajanju i razvoju na prostoru Europe i središnje Azije iznosila je manje od 4 posto. U Hrvatskoj, nakon što je stopa inflacije lani u studenom dosegnula vrhunac od 13,5 posto, očekuje se da će u 2023. pasti na prosječno 7,2 posto.
Izgledi za regiju i dalje su krajnje neizvjesni. Rast u 2023. možda će biti i slabiji bude li ruske invazija na Ukrajinu uzimala dodatnog maha, budu li cijene hrane i energenata i nadalje rasle i budu li se ubrzala povećanja kamatnih stopa u svijetu ili regiji, ali i ako dođe do nenadanog preokreta u dotoku kapitala u regiju. Na rast bi se mogla odraziti i aktualna zbivanja u bankovnim sustavima nekih razvijenih gospodarstava.
Prema predviđanjima, ukrajinsko gospodarstvo ove će godine porasti za 0,5 posto nakon što je u 2022. godini, kad se zemlja našla pod ruskom invazijom, zabilježilo strmoglav pad od 29,2 posto. Mada je Ukrajina uslijed invazije platila golem gospodarski danak, ponovno otvaranje ukrajinskih luka na Crnome moru i nastavak trgovine žitaricama, baš kao i znatna donatorska potpora, idu na ruku jačanju gospodarske aktivnosti u tekućoj godini. Prema novijim procjenama Svjetske banke, troškovi obnove i oporavka u Ukrajini sada su narasli na 411 milijardi USD, što više nego dvostruko nadilazi veličinu ukrajinskog predratnog gospodarstva iz 2021.
S obzirom na uvjete usporenog rasta i visoke inflacije, izvješće sadrži i posebno poglavlje posvećeno krizi troškova života, u kojem se razmatra utjecaj visoke inflacije na životni standard stanovnika regije.
- Inflacija nagriza realni dohodak građana, a visoka stopa inflacije pogađa najsiromašnije segmente stanovništva kudikamo teže od onih najbogatijih. Radi bolje zaštite ranjivih skupina i poticanja gospodarskog rasta, u javnim politikama valjalo bi povesti računa o razlikama u utjecaju inflacije na različite dohodovne razrede i posegnuti za točnijim pokazateljima kako bi se odredio stvaran trošak visokih cijena za one najsiromašnije - kaže Ivailo Izvorski, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i središnju Aziju.
Vlade zemalja diljem regije odgovorile su na krizu životnih troškova uvođenjem socijalne pomoći i subvencija, pri čemu potonje uključuju odgode povećanja cijena energenata, smanjenje naknada za javni prijevoz i ograničenja cijena električne energije i prirodnog plina za kućanstva i tvrtke. No analiza iz izvješća ukazuje na to da teret krize životnih troškova nije ravnomjerno raspoređen.
U Hrvatskoj je porast inflacije smanjio kupovnu moć kućanstava, pogotovo kad je riječ o najsiromašnijoj petini stanovništva. Hrvatske vlasti djelomično su spriječile teže posljedice globalnog skoka cijena energenata i hrane tako što su tijekom 2022. i početkom 2023. donijele nekoliko paketa pomoći. Ti paketi uključuju ograničenje cijena električne energije, plina i određenih prehrambenih proizvoda, kao i ciljane novčane naknade na najranjivije segmente društva.
Javne politike u kojima se ne vodi računa o različitim stopama inflacije s kojima se suočavaju pojedina kućanstva vjerojatno će uroditi neodgovarajućom potporom ranjivim skupinama i u konačnici se mogu pokazati neučinkovitima i manje djelotvornima, napominje se u izvješću. Stoga se preporučuje odmak od indeksa potrošačkih cijena (IPC-a) kao ustaljenog mjerila inflacije kako bi se točnije odredili stvarni životni troškovi najsiromašnijih građana. To je od presudne važnosti za osmišljanje boljih politika poticanja rasta i ublažavanja siromaštva.