Iznimno je zanimljiva usporedba Svjetske banke o produktivnosti rada između Hrvatske i Njemačke u pojedinim gospodarskim sektorima. Ispalo je da je nekretninski biznis jedini hrvatski sektor u kojem zaposlenici imaju jednaku produktivnost kao zaposlenici u njemačkom nekretninskom biznisu.
Dosta blizu njemačkoj produktivnosti pozicionirao se i sektor smještaja i restorana, a svi ostali sektori dosta zaostaju za njemačkom produktivnošću. Na samom dnu su djelatnosti kao što su vodovod, kanalizacija i otpad, kojima se u Hrvatskoj pretežito bave javna poduzeća.
U odnosu na druge sektore, relativno dobro je pozicionirana poljoprivreda, za koju se uobičajeno smatra da je primjer niske produktivnosti. No, da se nešto pozitivno događa s produktivnošću u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji nedavno je potvrdio i Eurostat. Prema prvim preliminarnim podacima za 2022. godinu, Eurostat je procijenio da je produktivnost rada u hrvatskoj poljoprivredi lani bila 60 posto veća nego 2015. godine, a prosjek rasta u EU u istom razdoblju bio je 42 posto.
Ukupno gledajući, produktivnost je u Hrvatskoj, prema podacima za 2019. godinu, bila na razini 37 posto njemačke produktivnosti. Drugim riječima, jedan njemački radnik ostvaruje istu dodanu vrijednost kao tri hrvatska radnika. Jedno od objašnjenja tako visokog zaostajanja Hrvatske za Njemačkom jest to što su veći dio hrvatskoga gospodarstva niskoproduktivni sektori povezani s turizmom, a sektori s visokim potencijalom produktivnosti, kao što je industrijska proizvodnja, imaju manji udio.