Procjena realnog rasta izvoza, korigiranog od rasta cijena, jedan je od indikatora uvrštenih u pregled ključnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj i svijetu pod nazivom ‘HGK Puls‘
Prema procjeni Gorana Šaravanje, glavnog ekonomista Hrvatske gospodarske komore, realan rast hrvatskog izvoza u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je oko četiri posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Iako DZS službeno bilježi rast od 34 posto, kada se apsolutna vrijednost izvoza korigira rastom cijena (na temelju uvoznih cijena u eurozonu), dolazi se do procjene od spomenutih četiri posto.
– S obzirom na općenito neizvjesna vremena u globalnoj ekonomiji, taj se ishod ne treba podcijeniti – komentira Šaravanja.
Procjena realnog rasta izvoza jedan je od indikatora objavljenog u aktualnom pregledu ključnih ekonomskih kretanja u Hrvatskoj i svijetu pod nazivom ‘HGK Puls‘, nove usluge HGK, ovog tjedna promovirane na stranicama online platforme Digitalna komora.
U HGK su, naime, ustanovili da na hrvatskom tržištu postoji određena rupa kada su u pitanju pregledi makroekonomskih kretanja, jer nitko tko ih redovito objavljuje ne daje korisnicima cjelovit pregled, s indikatorima iz svih gospodarskih sektora (osim poljoprivrede). Također, većina se pregleda bavi samo Hrvatskom i EU, tu i tamo se zahvati SAD, ali nitko se ne bavi Kinom, koja je, kako napominje Šaravanja, iznimno važna za Njemačku, a posljedično i za hrvatsku ekonomiju.
– Evidentno je da globalno i hrvatsko gospodarstvo usporavaju ulaskom u 2023. Pred Europom je teška zima u koju ulazimo s neizvjesnom situacijom što se tiče opskrbe energentima. Ulaskom u eurozonu i šengenski prostor Hrvatska kao mala i otvorena ekonomija postaje još izloženija globalnim kretanjima, stoga je za naše članice presudno pravodobno pratiti domaća i inozemna tržišna kretanja. ‘HGK Puls‘ pokrenuli smo kao pomoć gospodarstvenicima u donošenju odluka i razumijevanju makroekonomskih politika i ekonomskih izgleda u kojima posluju – izjavio je Šaravanja.