Piše: Anamarija Mujanović
Čelnik Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol, upozorio je europske zemlje da se ove zime ne prepiru oko energetske sigurnosti koja prijeti jedinstvu Europske unije jer bi to moglo izazvati socijalne nemire.
Birol je u intervjuu na inauguralnom Globalnom akcijskom forumu za čistu energiju u Pittsburghu izjavio da se boji 'scenarija divljeg zapada' ako europske zemlje ograniče vlastitu trgovinu ili prestanu surađivati sa susjednim državama usred sve veće zabrinutosti zbog nestašice goriva.
‒ Posljedice će biti vrlo loše za energiju, vrlo loše za gospodarstvo, ali iznimno loše politički. Ako Europa padne na ovom ispitu u energetici, to može ići dalje od energetskih posljedica ‒ rekao je Birol u četvrtak.
Europski su se odnosi uzburkali dok zemlje pokušavaju održati ujedinjenu frontu usred skoka cijena energije koje su dovele kontinent na rub gospodarske recesije, ali rastuća kriza potaknula je strahove da bi neke zemlje mogle prekinuti dodatne poslove za rusku opskrbu ili ograničiti izvoz električne energije svojim susjedima.
Birol je naglasio da postoje dva scenarija, ili će Europska unija, odnosno njene članice, raditi solidarno podržavajući jedna drugu ili će svatko biti za sebe.
‒ Jedna od temeljnih vrijednosti EU je solidarnost ‒ rekao je Birol ističući da će se slika Europske unije negativno mijenjati ukoliko se drugi scenarij, da svatko radi za sebe, ostvari.
Prepirke na sjeveru
Nervoza se vidi i među skandinavskim zemljama. Prošlog su mjeseca susjedne zemlje osudile Oslo zbog 'sebičnog' ponašanja jer su u norveškoj prijestolnici razmišljali o pauziranju izvoza električne energije dok su ponovno punili svoje rezervoare hidroelektrana.
Andreas Bjelland Eriksen, državni tajnik u norveškom ministarstvu nafte i energetike, zanjekao je, međutim, da će zaustaviti izvoz, rekavši za Financial Times da je zemlja jednostavno 'dala prioritet punjenju rezervoara iz istog razloga zbog kojeg i ostatak Europe puni svoja skladišta'.
EU se nedavno suočila i s protivljenjem Mađarske i nekih drugih država članica Unije zbog produbljenja sankcija Rusiji uslijed Putinove invazije na Ukrajinu. Birol je također upozorio na europsko samozadovoljstvo nakon što je kontinent uspio izgraditi zalihe prirodnog plina uoči zimskih mjeseci kada je potražnja na vrhuncu.
Čak i kad bi kontinent izbjegao 'negativna iznenađenja' u opskrbi plinom, kao što je hladnija zima od očekivane, Europa će u nadolazećim mjesecima pretrpjeti 'udarce', rekao je Birol, uključujući gospodarsku recesiju i 'značajnu štetu na proračunima kućanstava'.
Moskva već izgubila energetsku bitku
Kriza za Europu trajat će i do 2023. godine, rekao je, s obzirom na stagnaciju globalne opskrbe i vjerojatnost povećanja konkurencije za ukapljeni prirodni plin iz Kine i drugih uvoznika.
Ali Birol je uporan da je Moskva 'već izgubila energetsku bitku' s Europom dok kontinent traži alternativne dobavljače. Većina ruskog izvoza plina i nafte odlazila je u Europu prije rata, rekao je, ali to je sada gotovo.
‒ Rusija je izgubila dobrog klijenta, i to zauvijek. Europa je uvijek uplaćivala novac na vrijeme i nije stvarala nikakve probleme ‒ zaključio je šef IEA-e koji je usput odbacio i ruske napore da zamijeni europsko tržište izvozom u Aziju.
‒ Ne prodajete luk na tržnici. Morate izgraditi cjevovode, infrastrukturu, logistiku. Za to će trebati najmanje 10 godina ‒ rekao je dodajući da će se Rusija također boriti i za održavanje proizvodnje budući da joj sankcije ograničavaju pristup zapadnoj tehnologiji i kapitalu koji joj je potreban za nastavak popravka zastarjelih naftnih i plinskih polja.