Ukidanjem Schengena, prosječni Slovak izgubio bi između 100 i 350 eura godišnje, a BDP zemalja Europske unije, prema procjenama, smanjio bi se između 0,1 i 0,2 posto godišnje. Ukoliko bi se ista logika mogla iskoristiti u obrnutom smjeru, ulazak u Schengen Hrvatskoj bi trebao generirati dodatnih 0,57 do 1,14 milijardi eura BDP-a, odnosno oko 8,5 milijardi kuna.
Moguće je da ta korist bude i veća, zbog turizma koji u hrvatskom BDP-u sudjeluje s visokim udjelom, no na žalost, analize i detaljni izračuni kolika će točno biti ekonomska korist za Hrvatsku ulaskom u europsko područje slobodnog kretanja ljudi i roba, bez kontrole granica, još nisu napravljene. Poduzetnici i ekonomski stručnjaci po ovom pitanju rijetko su složni i svi se odreda slažu da će Schengen Hrvatskoj donijeti brojne koristi. Najznačajniji utjecaj očekuje se u turističkom sektoru zbog smanjenja gužvi na granicama.
- Odluka o odabiru destinacije za odmor zasigurno uključuje i vrijeme provedeno na putu, te će ukidanje granične kontrole imati utjecaja na preferencije turista. S obzirom da su naša najznačajnija turistička tržišta Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija i ostale zemlje EU za koje je Hrvatska auto destinacija važnost ulaska u Schengen posebno je vidljiva – naveli su iz Centra za internacionalizaciju poslovanja HGK -a.
Rijetke su studije napravljene na temu Schengena, odnosno ekonomskog benefita kojeg je on donio pojedinoj zemlji ili industriji. Većina analiza govori o tome kolika bi bila šteta kada bi se ponovno uvele granične kontrole. Jedna takva studija iz Francuske procjenjuje da bi ponovno uvođenje granica imalo najveći utjecaj na dnevne turiste, a potom na one koji ostaju jednu ili dvije noći u Francuskoj. Pad dolazaka turista iz prve skupine od 5 posto, te 2,5 posto iz druge rezultirao bi padom turističkih prihoda u toj zemlji od pola milijarde eura.
Uštede u prometu
Europska komisija je u dokumentu objavljenom prije šest godina procijenila da bi najmanje 13 milijuna turističkih noćenja moglo biti izgubljeno u EU-u zbog smanjenja turističkih putovanja unutar Schengena uzrokovanih glomaznim graničnim kontrolama, s ukupnim troškom od 1,2 milijarde eura za turistički sektor. Kada bi granične kontrole također dovele do fragmentacije zajedničke vizne politike EU-a, potencijalni negativni učinak za turističku industriju u EU mogao bi se višestruko povećati (između 10 i 20 milijardi eura).
Na promet roba, Schengen ima još veći utjecaj nego na turizam. Prema Aussillouxu i Le Hiru (2016) ponovno uvođenje granica između europskih zemalja bilo bi jednako uvođenju vrijednosnih tarifa od tri posto na cijeli tok trgovine između zemalja članica schengenskog prostora. To bi, prema istoj studiji, značilo trošak za cijeli schengenski prostor od 11 milijardi eura godišnje, dok istraživanje Europskog parlamenta predviđa da bi učinak graničnih kontrola sektor cestovnog prijevoza tereta koštao dodatnih 1,7 do 7,5 milijardi eura dodatnih izravnih troškova svake godine.
Države članice poput Poljske, Nizozemske ili Njemačke suočile bi se s više od 500 milijuna eura dodatnih troškova za cestovni prijevoz robe kojima se trguje, dok bi primjerice španjolska i češka poduzeća imala više od 200 milijuna eura dodatnih troškova za prijevoz. Dodaju li se tome i drugi troškovi povezani s uvođenjem kontrola na granicama te vrednovanje u novcu čekanja putnika na granicama, gubici su znatno veći. I ponovno se razlikuju od zemlje do zemlje.
Primjerice, kada bi Njemačka zatvorila samo granicu s Austrijom, to bi značilo dodatne troškove od 76 milijuna eura za tu zemlju, no i znatno visoke gubitke za Austriju 51 milijun) i Italiju (30 milijuna eura). Sva do sada napravljena istraživanja sugeriraju da bi periferne i/ili male zemlje bile mnogo jače pogođene od središnjih i/ili velikih u slučaju ukidanja Schengena, iz čega proizlazi da za njih Schengen donosi i veću korist.
Kolike će uštede u prometu donijeti Schengen hrvatskom gospodarstvu te koliki bi utjecaj trebao imati na pogranične radnike, tržište nekretnina, kao i na kreditni rejting, pročitajte u tiskanom ili digitalnom izdanju Lidera.